Multipla skleroza bolest je s 1000 lica

0
182
Pliva zdravlje.hr

Bolest napada središnji živčani sustav koji prenosi informacije između mozga i drugih organa. Zato oboljelima slabi vid, trnu i slabe ruke i noge...

Multipla skleroza je autoimuna kronična upalna bolest kojoj se ne zna točni uzrok, simptomi i njihova učestalost se razlikuju od osobe do osobe, a ne postoji ni provjeren i siguran lijek. Bolest napada središnji živčani sustav koji prenosi informacije između mozga i drugih organa. Zato oboljelima slabi vid, trnu i slabe ruke i noge… Živčani produžeci su obloženi mijelinskom ovojnicom, a upravo ona kod oboljelih od multiple skleroze nepovratno propada.

Osim gubitka vida (bulbarnog neuritisa), simptomi su gubitak snage u rukama i nogama, utrnulost i problemi s osjetom, nestabilnost u hodu…

Od osobe do osobe simptomi su drugačiji, zbog čega oboljeli dugo čekaju konačnu potvrdu dijagnoze, a liječenje, nažalost, još dulje. Najsigurnija pretraga je magnetska rezonanca glave i vratne kralježnice. Pokaže li snimka lezije na mozgu, koje nastaju zbog oštećenja mijelinske ovojnice, pristupa se daljnjoj neurološkoj obradi. Lumbalnom punkcijom kralježnice uzima se uzorak likvora čiji se sastav laboratorijski analizira i nakon toga postavlja konačna dijagnoza. Naime, često prođu godine da se postavi dijagnoza, jer i druga stanja imaju slične simptome.

Ovo su samo neki od najčešćih simptoma multiple skleroze:

Umor

Umor osjeća oko 80 posto osoba s multiplom sklerozom, iako on može biti simptom brojnih drugih bolesti. Neki ljudi imaju neopisivo jak umor, koji se samo pogoršava tijekom dana.

Utrnulost

Jedan od prvih simptoma koji osobe s MS-om potjera kod liječnika je utrnulost (ili nedostatak osjeta u nekim dijelovima tijela). Može se pojaviti na licu, tijelu, nogama ili rukama, te stoga može otežavati hodanje, držanje predmeta, pa čak i žvakanje.

Ponekad se stanje pogorša tijekom dana, ali najčešće nestaje samo od sebe.

Trnci

S utrnulošću su povezani trnci koji su rezultat oštećenja živaca koji šalju različite signale različitim dijelovima tijela. Neki ljudi iskuse tzv. MS zagrljaj. To je osjećaj kao da im netko snažno zagrli središnji dio tijela.

Ravnoteža i koordinacija pokreta

Jedan od znakova MS su i problemi s kretanjem. Oštećenjem nervne provodljivosti znači da se mišići ne ponašaju kao prije. Ljudi znaju osjetiti iznenadnu slabost u udovima, toliku da im predmeti ispadaju iz ruku. Ako postoji oštećenje malog mozga, dijela koji kontrolira ravnotežu, ljudi se osjećaju nestabilnima na nogama i padaju.

Spastičnost

Kao simptom MS-a spastičnost koja može uključivati ukočenost, kao i kontrakcije mišića. najćešće događa u nogama i može se manifestirati kao blagi osjećaj stezanja u mišićima ili kao ozbiljniji bolovi. Simptom često ide ruku pod ruku s osjećajem slabosti u udovima ili drugim dijelovima tijela.

Problemi s vidom

Jedan je od najčešćih ranih simptoma koji navedu oboljele da se obrate liječniku poput utrnulosti su i problemi s vidom. Problemi se mogu manifestirati kao dvostruka slika, bolovi u oku, zamućen vid ili skotom (kao da imate rupu u vidnom polju). Ti simptomi obično proizlaze iz optičkog neuritisa ili upale vidnog živca. Premda mogu ometati obavljanje svakodnevnih obaveza poput vožnje ili hodanja, imaju tendenciju povući se sami od sebe, piše health.com.

Bol

Većina ljudi s MS-om ima bolove, koji su najčešće direktan rezultat oštećenja živaca. Osoba može osjetiti bolove u nogama, stopalima ili rukama, ili osjećaj kao da ih je netko nožem ubo na jednu stranu lica, jer su živci na toj strani upaljeni.

Disfunkcija mjehura

Disfunkcija mjehura može se manifestirati na dva, naizgled drugačija načina. Dok neki imaju poteškoće s pražnjenjem mjehura, što znači da urin dugo ostaje u mjehuru, zbog čega dolazi do infekcija, nelagode i proširenja mjehura. Druge osobe reagiraju i na najmanju količinu tekućine. Uvijek imaju osjećaj da moraju na zahod. Mozak ili signalizira mjehuru da je pun kada je prazan, ili da je prazan kada je pun.

Konstipacija

Zatvor je najčešći problem crijeva povezan s MS-om. Problem može biti složen ako je u kombinaciji s disfunkcijom mjehura, što samo pogoršava konstipaciju.

Vrtoglavice

Iako nije među tipičnim simptomima MS-a, a može biti prilično gadna. Osobe osjećaju kao da im se cijeli svijet vrti pred očima i moraju ostati u krevetu dok to ne prestane.

Dobra je vijest što se simptomi često povuku, a postoje i lijekovi koji pomažu.

Seksualna disfunkcija

Uz MS postoje tri problema, a prvi je direktno neurološko oštećenje živčanog sustava. Za žene to znači gubitak osjeta, suhoću vagine i nemogućnost postizanja orgazma. Muškarcima može donijeti promjene u osjetu, poteškoće u postizanju erekcije i orgazma.

Osim toga, oboljele osobe mogu biti nezainteresirane za seks zbog umora ili nemogućnosti kontrole mjehura. Na seksualnu funkciju mogu utjecati i neki lijekovi.

Depresija

Među oboljelima česta je depresija kojoj mogu doprinijeti promjene u imunološkom sustavu, kao i biokemijske promjene u mozgu.

Kognitivna disfunkcija

Na 60 posto oboljelih utječe kognitivna disfukcija. No, dobra je vijest da pogađa samo određeno područje. To može biti da osoba ne pamti nedavne događaje, sporije procesuira informacije ili se samo teško koncentrira. Ovi problemi najčešće ne prolaze nego se polako pogoršavaju. Kognitivne promjene ozbiljne su kod samo malog broja ljudi.

Tjeskoba

Tjeskoba može biti jednako iscrpljujuća kao i depresija. Ne samo da je uzrokuju organske promjene na mozgu, nego vas može stajati živaca. Moguće su i promjene raspoloženja, razdražljivost (koja može biti i posljedica depresije).

Emocionalne promjene

Neurološke promjene koje se obično javljaju u tandemu s kognitivnim promjenama iskusi oko 10 osoba. Osjećaji i raspoloženje nisu povezani s onim što osoba inače osjeća, pa može imati iznenadne napadaje plača kada nije tužna ili histeričnog smijeha u neprilično vrijeme.

Poremećaj govora

Problem s govorom ima do 40 posto oboljelih od MS-a. Jedan od mogućih problema je dizartrija, otežano izgovaranje riječi, govor koji je preglasan ili pretih. Druga mogućnost je disfonija, promjene u kvaliteti glasa, pa osobe zvuče kao da su promukle ili da govore kroz nos.

Rano otkrivanje ove bolesti je najbolja prevencija

Pretpostavka je da postoji više razloga za sklonost oboljenju od MS-a, kao što su obiteljsko nasljeđe, utjecaj okoliša,hiperreakcija na virusnu upalu, stres. Bolest se češće javlja što je područje dalje od ekvatora. Multipla skleroza je bolest s tisuću lica, jer se kod svake osobe manifestira drugačije. To je ujedno i bolest mladih ljudi i baš zbog toga je i vrlo teška jer posljedica čestih napada može biti invalidnost. Bolest se ne pojavljuje kod svih bolesnika u istom obliku – kod nekih je gotovo benigna, s malim naznakama problema. Kod drugih (90 posto) problemi traju dok traje relaps bolesti i potom se oporave, dok će kod jednog dijela pacijenata ostaviti trajne posljedice. Naravno, uspjeh liječenja ovisi u velikoj mjeri o ranom otkrivanju bolesti i što ranijem liječenju.

Oboljeli mora drastično promijeniti stil života, čim se pojave prvi simptomi bolesti, pa čak i ako ona još nije definitivno dijagnosticirana! Riječ je zapravo o klasičnom zdravom životu, poput odricanja od cigareta i alkohola, puno kretanja i vježbi za jačanje mišića, promjena prehrane i uzimanje velikih količina vitamina mogu usporiti razvoj bolesti.

Promjena prehrane polaže najveće nade u oboljelih. Dokazano je da prehrana s minimalnim udjelom zasićenih masnih kiselina, odnosno životinjskih masnoća, s puno sirovog voća i povrća smanjuje upalu. Samo promjenom prehrane većina oboljelih uspijeva držati bolest pod kontrolom i potpuno izbjeći relapse. Jedan od najpoznatijih načina prehrane je takozvana Swankova dijeta koje se pridržava veliki broj oboljelih.

Neurolozi preporučaju uzimanje velikih količina vitamina B, vitamina C, kalcija i Omega 3 kiselina.