Kalorije koje ne izgaramo, skladištimo kao masno tkivo!

Riječ 'kalorija' dolazi od latinske riječi calor, a znači 'toplina' - označava potencijalnu energiju u hrani koju jedemo. Kao što auto treba benzin kako bi dobio energiju za pokretanje, tako mi 'izgaramo' hranu kako bi stekli energiju za hodanje, govor, rad, igru i čak spavanje

Postali smo ljudi koji brinu o količini konzumiranih kalorija i – to je dobro. Znamo za povezanost između količine primljenih kalorija i onoga što pokaže kazaljka na kućnoj vagi, odnosno broja sakoa ili haljine koje tražimo kad kupujemo odjeću.

Riječ „kalorija“ dolazi od latinske riječi calor, a znači „toplina“ – označava potencijalnu energiju u hrani koju jedemo. Kao što auto treba benzin kako bi dobio energiju za pokretanje, tako mi „izgaramo“ hranu kako bi stekli energiju za hodanje, govor, rad, igru i čak spavanje. Na primjer, u količini od 10 dkg, neobrano mlijeko sadrži 70 kalorija, kiselo vrhnje 216, dva jaja 160, svinjsko pečenje 190, kobasice 450, slanina 700, maslac 750, med 320, jabuke 60, orasi 700, konjak 340.

Naravno, što smo više aktivni, trebamo više energije, to jest više kalorija. Mirno sjedeći u toploj sobi, izgaramo oko jedne kalorije u minuti, a kad žustro hodamo – oko 5 u minuti.

Jedni gladuju, drugi bi smršavili…

Gotovo sva hrana i pića mogu se svesti na tri hranjive kemijske supstance: bjelančevine, ugljikohidrati i masti. Sva tri sastojka, u određenim omjerima, su vitalna za uravnoteženu prehranu. Većina vrsti hrane, u različitim postocima, sadrže sva tri hranjiva sastojka. Hrana posebno bogata bjelančevinama su meso, perad, ribe, jaja, sir. Važni izvori ugljikohidrata su voće, povrće, kruh, žitarice. Glavni izvori masti su meso, mliječni proizvodi, ulja, orasi.

Važno je istaknuti da se ta tri sastojka razlikuju u svojoj kalorijskoj vrijednosti. Dok većina bjelančevina i ugljikohidrata na svakih tri dekagrama oslobađa oko 120 kalorija, tri dekagrama masti može sadržavati čak 240 kalorija. Upravo zato smanjenje samo masnoća koje jedemo, može rezultirati znatnom razlikom u ukupnom dnevnom unosu kalorija. Nutricionisti preporučuju da smanjimo „masne“ kalorije s oko 1000 na 720 do 840 dnevno.

Danas, dok milijuni ljudi nažalost gladuju, drugi milijuni traže pomoć kako bi smanjili unos kalorija i izgubili na težini – da žive duže i izgledaju ljepše. Ako dnevno, kroz 35 dana, konzumirate samo 100 „masnih“ kalorija više nego što ih izgarate u dnevnim aktivnostima, dobit ćete pola kilograma na tjelesnoj težini. Isto tako, ako dnevno stavljamo u hranu ili piće dodatnih samo četiri žličice šećera, na kraju godine bit ćemo teži za 3 kilograma! Kalorije koje ne izgaramo, skladište se u tijelu kao masno tkivo.

Koliko brzo izgaramo kalorije (približni izračun)

*Pratite onaj stupac koji je najbliži vašoj tjelesnoj težini

Razumljivo, kod kupovine hrane potrebno je pročitati informacije koje se nalaze na pakovanjima i koje govore o tome što pakovanje stvarno sadrži (količine kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala). Govore nam i koliko se obroka u njemu nalazi.

Stručnjaci preporučuju da zbrojite sve konzumirane kalorije tokom tjedna primljene hranom i pićem i da ih podijelite sa sedam, kako bi vidjeli prosječni dnevni unos kalorija. Recimo da je rezultat ispao 3200 kalorija, to je možda 700 više nego što u stvari trebate…

Manje zdravija hrana

Manje od 100 godina unatrag, gotovo sva naša hrana je dolazila iz naših vlastitih vrtova, voćnjaka ili sa susjedovih polja i gospodarstava. Međutim, danas je drukčije. Velik dio naše hrane je rafiniran, prerađen zbog bolje pogodnosti, praktičnosti i temeljite kontrole kvalitete. Lakše ju je pripremiti u našim danas više kompliciranim životima. Ta je hrana često obogaćena vitaminima i mineralima.

Ipak, usprkos svih tih prednosti i pogodnosti, mnogi od nas – i naše djece – jedu manje zdraviju hranu nego što bi trebali. Mi smo često potrošači tzv. brze hrane (fast food), koja sadrži prekomjerne količine masti, šećera ili soli. Jedemo više mesa nego što su naše potrebe za bjelančevinama. Konzumiramo više alkohola nego što bi trebali. I zašto se onda čuditi što velik postotak ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Za većinu od nas brojiti kalorije je jedan od načina kako se oduprijeti spomenutom trendu, kako prijeći na laganu, različitu i dobro uravnoteženu prehranu s cjelovitom hranom. Naučimo uz pomoć ishrane osjećati se dobro, održavati normalnom svoju tjelesnu težinu i razinu svoje energije visokom.

Ako je potrebno da izgubite na težini, budite u tome umjereni. Zaboravite drastične dijete koje obećavaju skidanje 5 kilograma u tjedan dana. Pola do jednog kilograma tjedno je medicinski razumno. Činite to postupno i imat će te mnogo bolje šanse da održavate tako smanjenu težinu.

Učinite da vam kontrola kalorija i uravnotežena prehrana, plus redovna tjelovježba, postanu stil života. Više će te uživati u životu i imat će te duži život za uživanje.