Važno je da hrana bude hranjiva, ali i takva da čovjek u njoj uživa. Potrebno je jesti raznoliku hranu, a ne upasti u neku jednoličnu rutinu. Svaka vrsta hrane pruža neke hranjive sastojke i pridonosi okusu, mirisu, boji, sastavu i užitku čitavog obroka
Ovdje su smjernice koje vam mogu pomoći da izaberete zdravu hranu u kojoj ćete i uživati. Hrana koju jedemo daje nam energiju i hranjive sastojke pa možemo preživljavati i uživati u životu. Važno je uspostaviti ispravnu ravnotežu između količine i vrste hrane koju jedemo. Mnogi česti zdravstveni problemi, kao što su srčana oboljenja, imaju veze i s hranom.
Malo je ljudi koji odabiru hranu ponajprije zbog njezine hranjive vrijednosti, a velika većina kupuje ono što voli jesti. Ovo se pokazalo vrlo jasno u jednom istraživanju u kojem se ljude pitalo da izdvoje onu hranu za koju misle da je za njih najbolja. Većina je rekla da smatra da je crni kruh hranjiviji nego bijeli, pa ipak 90 posto svih ljudi redovito kupuje bijeli kruh.
Uživajte u hrani
Važno je da hrana bude hranjiva, ali i takva da čovjek u njoj uživa. Potrebno je jesti raznoliku hranu, a ne upasti u neku jednoličnu rutinu. Svaka vrsta hrane pruža neke hranjive sastojke i pridonosi okusu, mirisu, boji, sastavu i užitku čitavog obroka.
Nastojte odvojiti dovoljno vremena kako biste uživali u obrocima. Konzumirajte hranu s prijateljima ili s obitelji, kad god je to moguće.
Jedite različite vrste hrane
Nijedna pojedinačna hrana ne pruža sve hranjive sastojke koje ljudski organizam treba. Različita hrana sadrži različitu mješavinu bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Postoje četiri glavne grupe hrane:
Škrobna hrana: kruh, tjestenina, riža, žitne pahuljice, krumpir.
Glavni hranjivi sastojci: škrob, vlaknaste komponente, B vitamin, bjelančevine, minerali.
Mliječni proizvodi: mlijeko, sir, jogurt.
Glavni hranjivi sastojci: bjelančevine, kalcij, masnoće, vitamini A i B.
Meso i zamjene: meso i mesne prerađevine, ribe i riblji proizvodi, jaja, grah, leća, orasi.
Glavni hranjivi sastojci: bjelančevine, masnoće, B vitamini, minerali.
Povrće i voće: lisnato i ostalo povrće, jabuke, kruške, naranče, banane, voćni sokovi.
Glavni hranjivi sastojci: vitamini, minerali, vlaknaste komponente, ugljikohidrati.
Valja nastojati svaki dan jesti ponešto iz svake od tih grupa hrane i izmjenjivati ih tokom tjedna.
Jedite ispravne količine hrane
Tjelesna težina je rezultat odnosa između količine energije koja je uzeta u sebe i količine potrošene energije. Ako uzimate više kalorija nego što ih potrošite, vi ćete se debljati. Prekomjerna tjelesna težina može rezultirati srčanim oboljenjima, visokim krvnim tlakom, šećernom bolesti i drugim tegobama. Uvijek pokušavajte s hranom koja ima manje kalorija, kao na primjer škrobna hrana ili povrće ili voće. Masti sadrže dvostruko više kalorija nego težinski ista količina škroba ili bjelančevina. Osim škrobne hrane, voća i povrća uključite u svoju prehranu i mliječne proizvode s niskim sadržajem masnoća zatim krto meso i ribu. Šećeri sadrže samo kalorije i nemaju drugih hranjivih sastojaka. Alkohol u bilo kojoj formi također ima mnogo kalorija. Dakle, ako želite izgubiti na težini, konzumirajte manje kalorija i posvetite više pažnje tjelovježbi.
Škrob i vlaknaste komponente
U takvu hranu spadaju, na primjer, kruh, krumpir, riža, tjestenina, kukuruz. Žitarice od cjelovitog zrnja posebno su bogate tim vlaknima. Vlaknaste komponente iz žitarica pomažu u sprečavanju začepljenosti, dok vlakna u voću, mahunarkama i ostalom povrću mogu pomoći u smanjenju količine kolesterola u krvi.
Mnogi ljudi misle da škrobna hrana, kao što je kruh i krumpir, deblja, međutim, to jednostavno nije istina. Krumpir ne sadrži puno kalorija, ali pripremajući ga u ulju ili masti (pečeni) donosi mnogo više kalorija. Stavljati maslac na pečene krumpire ili kriške kruha može udvostručiti sadržaj kalorija i to što stavljamo na krumpir – to je ono što deblja. Kriška kruha sadrži samo 65 kalorija, ali namazana maslacem ima 142 kalorije.
Nemojte jesti previše masnoća
Razumljivo, nešto masnoća u našoj prehrani je potrebno. Određene masnoće sadrže vitamine, čine hranu ukusnom za jelo i nužne su za održavanje zdravlja. Međutim, mi jedemo daleko više masnoća nego što ih trebamo. Hrana koja sadrži puno masnoća, posebno zasićenih, povećava rizik od srčanog infarkta. Zasićene masnoće nalaze se uglavnom u životinjskim proizvodima kao što su mast, slanina, meso, maslac, mlijeko, ali se također nalaze i u nekim biljnim uljima (palmino i kokosovo), tvrdom margarinu itd. Zasićene masnoće su one koje povećavaju količinu kolesterola u krvi, za kojeg znamo da povećava rizik od srčanih oboljenja. Većina mekanih margarina i biljnih ulja (maslina, suncokret, kukuruz) bogata su nezasićenim masnim kiselinama.
Valja kazati da nije nikakav problem imati ponekad obrok s puno masti; važno je da to ne bude stalan običaj u našoj ukupnoj prehrani.
Nemojte prečesto jesti slatku hranu
Slatka hrana je glavni uzrok kvarenja i propadanja zubi. Preporučljivo je ograničiti uzimanje slatke hrane i slatkog pića (kolači, bomboni, čokolade, slatka pića) u vrijeme glavnih obroka, a i inače.
S obzirom da šećeri sadrže kalorije, a ne druge hranjive sastojke, razborito je da ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom reduciraju uzimanje šećera.
mn Vodite brigu o vitaminima i mineralima
Ako jedete različite namirnice iz gore spomenute četiri grupe hrane (škrobna
hrana, mliječni proizvodi, meso i zamjene, povrće i voće), dobivat ćete sve vitamine i minerale koje trebate. Hranu treba jesti što je moguće svježiju ili nakon propisnog uskladištenja. Smrznuta, ohlađena, osušena ili druga pakirana hrana, može biti hranjiva, ali treba pažljivo pročitati i slijediti upute za njeno pohranjivanje. Valja paziti da se kod pripreme povrća predugim kuhanjem ili kuhanjem u prevelikim količinama vode ne uništi sve dobro u njemu. Upotrebljavajući ekspres lonac ili mikrovalnu peć očuva se više vitamina u hrani.
Alkohol – samo umjereno
Mnogi od nas uživaju tu i tamo u ponekom piću, ali ono što je važno je da ne pretjeramo.
Redovno pijenje većih količina može dovesti do vrlo ozbiljnih zdravstvenih i društvenih problema. Kao što je poznato alkohol oštećuje reflekse, pa posljedice u prometu mogu biti tragične. Za vrijeme trudnoće najbolje je potpuno izbjegavati alkohol.
Hranu ne solite više nego što treba
Često se ističe, s punim pravom, da je potrebno smanjiti sol u hrani. Za neke ljude previše soli u hrani može pridonijeti pojavi visokog krvnog tlaka koji opet može uzrokovati srčano i bubrežno oboljenje ili moždani udar. Većina od nas soli hranu više nego što treba, prema tome preporučljivo je manje soliti hranu, upotrebljavati manje soli za vrijeme kuhanja i jednostavno izbjegavati držati sol na stolu.
Hrana je jedan od najvažnijih sastavnih dijelova čitavog našeg života. U njoj valja uživati i uzimati je u društvu svoje obitelji ili svojih prijatelja. Ako slijedite navedene smjernice, u hrani možete još više uživati. Jedite dobro, osjećajte se dobro i budite dobro.