Kanabis i njegovi jedinstveni kemijski spojevi proizvedeni u biljci, pod nazivom kanabinoidi, danas su u središtu jednog od najuzbudljivijih i nepriznatih događanja u modernoj znanosti. Naime, istraživanja o učincima konoplje (indijske) izravno su dovela do otkrića molekularnog signalnog sustava u ljudskom mozgu i tijelu
Endokanabinoidni sustav postoji u mozgu i tijelu čovjeka, a osnovna uloga mu je omogućavanje komunikacije između živčanih stanica i raznih drugih fizioloških procesa. Važno je naglasiti i da je to praimuni sustav svih sisavaca, pa i čovjeka, koji se aktivira dojenjem, a razvije se prije limfocitnog imunosustava. Uloga mu je da dovede organizam do homeostaze. Činjenica je da se u ljudskom organizmu nalazi obilje receptora kojima savršeno odgovaraju kanabinoidi iz konoplje, pa i ove naše – canabis sative.
Kanabis i njegovi jedinstveni kemijski spojevi proizvedeni u biljci, pod nazivom kanabinoidi, danas su u središtu jednog od najuzbudljivijih i nepriznatih događanja u modernoj znanosti. Naime, upravo su istraživanja o učincima konoplje (indijske) izravno dovela do otkrića molekularnog signalnog sustava u ljudskom mozgu i tijelu – tzv. endokanabinoidnog sustava – odnosno sustava signalizacije u mozgu, načinu na koji živčane stanice komuniciraju, a koji igra važnu ulogu u reguliranju širokog spektra fizioloških procesa, poput gladi, sna, upala, stresa, krvnog tlaka, tjelesne temperature, metabolizma glukoze, gustoće kostiju, jakosti crijeva, reproduktivne plodnosti, cirkadijskih ritmova, raspoloženja i još mnogo toga.
Povijest otkrića endokanabinoidnog sustava
Godine 1964., Raphael Mechoulam s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, identificirao je delta-9-tetrahidrokanabinol u indijskoj konoplji.. Sljedeći korak bio je identificirati receptor ili receptore na koje se THC veže.
Ljudsko mlijeko također je bogato kanabinoidima koji imaju ulogu u učenju novorođenčeta kako da jede, stimulirajući proces sisanja. Novorođene bebe koje se doje, dobivaju dozu kanabinoida koji aktiviraju glad, te potiču rast i razvoj. Kod slučajeva raka, studije pokazuju da kanabinoidi i endonakabinoidni sustav igraju značajnu ulogu u inhibiciji proliferacije stanice raka i angiogenezi, smanjuju rast raka i širenje metastaza, te izazivaju apoptozu. Zapažanja navode da postoji mogućnost da disregulacija endokanabinoidnog sustava promovira rak, potičući fiziološke uvjete koji stanicama raka omogućuju da rastu i migriraju.
Dva glavna kanabinoida pronađena u kanabisu – tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD) – učinkovito smanjuju bol, jer aktiviraju dva glavna kanabinoidna receptora – CB1 i CB2 – endokannabinoidnog sustava unutar tijela. Ovi receptori reguliraju oslobađanje neurotransmitera i imunoloških stanica središnjeg živčanog sustava, kako bi upravljali razinama boli.
U svakom slučaju, ljudi imaju kanabinoidne receptore, te endokanabinoide koji im savršeno odgovaraju, no ukoliko oni zakažu, tu na djelo stupa marihuana, čiji kanabinoidi isto tako savršeno odgovaraju ljudskim kanabinoidnim receptorima, čime se naše zdravlje dovodi u ravnotežu. To je cijela tajna savršenog djelovanja ove najiskoristivije biljke na svijetu – konoplje. Ona je biljni odgovor na ljudski endokanabinoidni sustav, i to ne samo jedan njezin sintetizirani dio, već cjelovita biljka, jer više komponenti koje su prisutne u zdravoj hrani i biljkama podupiru jedna drugu u djelovanju, pri čemu dolazi do sinergistički pozitivnog učinka. Uz to, komponente biljke mogu biti manje učinkovite ili čak štetne, ako se odvoje jedna od druge i izoliraju iz cjeline, ili ako se samo određena komponenta sintetizira.
Priroda se pobrinula da sve djeluje u skladu i s razlogom, poput ljudi s endokanabinoidnim sustavom i biljaka s kanabinoidima koji im savršeno odgovaraju. Jedino proučavanjem tog uzajamnog djelovanja može se doći do adekvatnog liječenja gotovo svake bolesti i stanja kod ljudi.
CBD i CBD-med
Dr. Paula Hornbyja, mgistra biokemije i doktora patologije, ovlastio je Kanadski savezni odjel odgovoran za poboljšanje zdravlja, da legalno analizira konoplju. Hornby je autor brojnih članaka i studija koji se odnose na tu biljku, pa kaže kako kanabidol – CBD – ima bolju medicinsku budućnost od tetrahidrokanabinola – THC – iako oni sinergijski učinkovito djeluju protiv mnogih bolesti.
Razlika između kanabidola THC-a i CBD-a je ta što je THC psihoaktivan i može dovesti do potencijalno neugodnog, ali ne i fatalnog predoziranja. Taj se učinak ne pojavljuje kod CBD-a. Za kanabidol CBD je klinički dokazano da je snažan antioksidans i antiupalni lijek, te pridonosi olakšavanju bolova s izrazitim smanjenjem anksioznosti. Kanabidol CBD se obično preporučuje kao drevni lijek za mentalnu jasnoću, fokus i anksiolitička svojstva, a preporučuje se i kod raka kože, pluća, debelog crijeva. Djeluje protuupalno i antikonvulzivno, tj. protuepileptično. Zadnjih desetak godina, u SAD-u i u nekim zemljama Europe, priznat je kao alternativni lijek za multiplu sklerozu i glaukom.
Treba nam više CBD-a od THC-a
Iako djeluju u sinergiji, očito je da nam treba više ljekovitog CBD-a, a manje halucinogenog THC-a. U Hrvatskoj je ove godine legalno zasijano 1680 hektara tzv. industrijske konoplje. Mnoge njene sorte imaju baš idealan omjer CBD-a i THC-a. Neke od njih imaju i do 20 puta više CBD-a od THC-a, s tim da halucinogeni (ipak u manjoj količini potreban) THC ne prelazi dopuštenih 0,2 posto.
Destilacijom, ili nekom drugom vrstom ekstrakcije, iz industrijske konoplje se može dobiti smola-ulje sa 0,95 posto THC-a i 40 posto CBD-a. Ulje-smola, s tim omjerima, dopušteni su u Austriji i Švicarskoj, ali ne kao lijek, već kao – hrana. Zato je više od 90 posto vrhova naše konoplje izvezeno, odnosno prodano u zemlje EU-a. Tako u Češkoj, Austriji i Danskoj, od naše konoplje izrađuju lijek-hranu, koji nije halucinogen kao ovaj koji uvozimo. Sad se već na našem tržištu mogu naći proizvodi sa CBD-om uvezeni iz Češke ili Austrije koji su napravljeni od naše konoplje.
Tako smo mi opet postali sirovinska baza za razvijenije zemlje, a naše su se stranke izborile za uvoz nizozemske „trave“ sa čak 9 posto THC-a, koji će naši pacijenti inhalirati s neizvjesnim ishodom apsorbiranja ljekovitog CBD-a. Naravno da će bolesnicima s jakim bolovima biti potrebna veća količina THC-a koji je sigurno bolji od morfija. Ipak, zašto oni bolesnici koji žele i mogu bistrog uma pobijediti svoju bolest, ne bi dobili baš ono što u Austriji smatraju – hranom?
Bačlijin ‘CBD med’
OPG “Ivo Bačlija” izradio je pripravak na bazi meda, tzv.“ CBD MED. Sastoji se od smole koja je dobivena ekstrakcijom konopljinog cvata (ne cvijeta). Cvat je vrh biljke sa cvjetićima koji su pred zatvaranjem i koji su puni ljekovite smole od koje se alkoholnom ekstrakcijom pri smanjenom tlaku i na temperaturi nižoj od 36 stupnjeva, dobiva tzv. ekstrakt vrha konoplje. Nakon ovog postupka, smola se CO2 ekstrakcijom oslobađa rezidua alkohola i stabilizira.
To je važno jer se na taj način sačuva ljekoviti CBD, pa i klorofil, koji zauzima značajni postotak u smoli, a istodobno se sprječava pretvaranje određenih kiselinskih spojeva u halucinogeni tetra – hidrokanabinol. Baš to se događa svima koji u tzv. kućnoj radinosti pokušavaju dobiti ekstrakt cvijeta konoplje. Smola koju mi koristimo, dobivena je od cvjetnog vrha konoplje koja pripada vrsti „canabis sativa“, čija je proizvodnja dopuštena u većini europskih država. Smola sadrži svega 2 posto THC-a i više od 40 posto CBD-a, a to je i omjer ovih kanabinoida prirodno sadržanih u biljci. Smola se potom miješa s medom i crnim kimom, kako bi se dodatno stabilizirala i kako bi se omogućila njena lakša uporaba.
U takvom obliku uzimaju se dvije ili tri kavene žličice dnevno, a pripravak je pakiran u staklenoj teglici od 240 grama. Med sadrži još i 10 grama ekstrakta slatkog pelina, te 10 grama opne pakistanske marelice (B-17). Zahvaljujući medu i crnom kimu, zaustavljen je proces prelaska CBD-a u THC, čak i pri neadekvatnom čuvanju ovog pripravka (čuva se na temperaturi do 25 °C).