Poznato je da uz genetske predispozicije, veliku ulogu u sprječavanju najtežih bolesti imaju određeni nutrijenti iz hrane koju svakodnevno uzimamo. Problem je u tome što u toj hrani imamo i kancerogene i antikancerogene tvari. Na nama je da izaberemo ove druge
Nitko još sa sigurnošću ne zna zašto nastaju najteže bolesti, poput raka. Jedino je poznato da uz genetske predispozicije, veliku ulogu u sprječavanju najtežih bolesti imaju određeni nutrijenti iz hrane koju svakodnevno uzimamo. Problem je u tome što u toj hrani imamo i kancerogene i antikancerogene tvari. Na nama je da izaberemo ove druge. Na pisanje ovog teksta bili smo ponukani mnogobrojnim pitanjima iz kojih smo iščitali i određene zablude ili mitove o zdravoj hrani.
Problem je i u tome što hranu često uzimamo, ne samo zato da bi zadovoljili energetske i druge potrebe tijela, nego i radi užitka. Tako, naprimjer, puno ljudi uzima bijeli šećer – saharozu, kroz kolače, čokolade i druge slatkiše – zbog čistog užitka. Puno ljudi razvije i određenu ovisnost o šećeru. Jedna od bitnih postavki zdrave ishrane je uzimanje namirnica sa niskim glikemijskim indeksom, pa ako smo i “navučeni” na šećer, tu nam može puno pomoći piskavica koja će smanjiti glikemijski indeks naknadno uzete hrane, bez obzira na to koliko ona kvalitetna ili nekvalitetna bila.
Upale i zdravlje
I pri samoj pripremi hrane od nečeg zdravog, može se prženjem ili pečenjem napraviti nešto nezdravo; primjer za to je pečenje ili prženje na maslinovom ulju – na taj način stvaramo štetne transmasti koje djeluju upalno. Napokon, želimo razjasniti i zabludu oko najboljeg ulja ili masti za pečenje. Mnogi misle da je najbolje hranu pripremati na svinjskoj masti. Oni su samo donekle u pravu, jer iako se pečenjem na svinjskoj masti ne stvaraju kancerogene tvari, svinjska mast sama po sebi puna je zasićenih masnoća i to sigurno nije najbolja opcija.
Pečenje na kokosovom ulju opet nije najbolje riješenje, jer to ulje sadrži velike količine mononezasićene omega-9 i na taj način narušavamo krhku ravnotežu omega 3-6-9 višestruko nezasićenih masnih kiselina u našem organizmu. Osim toga je – i skupo. Jedino što nam preostaje za kuhanje, prženje i pečenje – koristiti hladno prešano ulje uljane repice koje izdržava temperaturu do 168 stupnjeva Celzijusa, ima idealan omjer omega 3-6-9, a bogato je i klorofilom i važnim sumpornim spojevima.
U industrijski prerađenim uljima koja kupujemo u trgovinama, nalazimo heksane, alkoholna otapala koja su definitivno kancerogena – oni se i koriste za neki vrstu “dezodoriranja” industrijskih ulja, jer se proizvode na jako visokoj temperaturi.
Hranom, nažalost, unosimo nitrate, nitrite, mikotoksine (afla toksini), pesticide, herbicide, teške metale… Bitno je smanjiti i unos umjetnih zaslađivača, kuhinjske soli i alkohola. S druge strane, potreban nam je kalcij kojeg svrstavamo u antikancerogene tvari, ali je važno znati da mlijeko nije dobar izvor kalcija i da zakiseljuje organizam. Puno bolji izvori kalcija su crveni luk, kopriva, kelj, zelena salata… Sir je bolji izvor kalcija od mlijeka i jedan od najboljih izvora kalcija uopće, ali i on bitno zakiseljuje organizam.
O ph stanju organizma govorimo zato što je kisela sredina idealna za razvoj gljivica i bakterija koje su prema nekim istraživanjima okidači za najteže bolesti, a tu prije svega mislimo na candidu albicans. Naravno, trebaju nam antioksidansi, njih nalazimo prije svega u voću i povrću koje usput sadrži i vlakna. Jedan od bitnih spojeva neophodnih u prevenciji kancera je i selen. U prirodi ga najviše ima u posijama zobi i zato ih dodajemo u neke od naših preparata (Piskavica Plus, med Michael).
Upale su najčešći uzrok naših zdravstvenih problema, a nastaje zbog nedostatka alfa-linolenske omega 3 masne kiseline. Naša ishrana koncipirana je tako da imamo oko 15 do 25 puta više omege 6 i omege 9 u svom tijelu. Ovo stanje možemo prevenirati unosom ulja koja u suvišku sadrže omega 3 masne kiseline, a to su Camelina sativa, ulje od jezgre oraha i ulje crnog kima. Laneno ulje za kojim ljudi često posežu kada već obole, ima puno omege 3, ali dok ga kupite u njemu je toliko slobodnih radikala da ćete si uzimanjem tog ulja napraviti veću štetu nego korist.
Glutation kao antioksidans
U Budwigovoj dijeti veliku ulogu imao je i mladi sir koji je sadržavao oko 1 posto omega 5 višestruko nezasićene masne kiseline (CLA), no danas takvog sira na tržištu više nema. Kao preventivu upalnim procesima i najtežim bolestima mi predlažemo Camelinu sativu koja spada u rod crucifera, a ne u lanove i kao takva sadrži i aromatske izotiocijanate koji su u pokusima na životinjama pokazali sprječavanje nastanka raka i to tako da aktiviraju enzim glutation-s-trnsferazu koja inaktivira kancerogene tvari koje su dospjele u organizam.
Razinu glutationa (jakog antioksidansa) u svom tijelu možemo povećati i unosom sikavice, silimarina, ali neka to bude u prirodnom obliku sirovog granulate, a ne u želatinoznim kapsulama u koje se stavlja štetni heksanima izoliran silimarin.
Jedan od bitnih antikancerogenih spojeva je i skvalen; najviše ga ima u ulju amrantha, oko 8 posto, a istini za volju ima ga i u rijetkim primjercima maslinovog ulja (oko 0,2 posto) s tim da moramo znati da je maslinovo ulje bogato samo omegama 6 i 9, a siromašno omegom 3.
Zbog svega ovoga, tri gore navedene antikancerogene tvari, dodali smo u naše ulje Pet tibetanaca. Konjugirana linolna (CLA) nalazi se u ulju nara, silimarin u ulju sikavice a skvalen u ulju amarantha.