Jedno od boljih i jeftinijih rješenja je repičino ulje, budući da nam njegova visoka točka dimljenja od iznad 180 stupnjeva Celzijusa, omogućava da puno toga na tom ulju možemo peći i pržiti, a da se pri tome ne unište njegova nutritivna svojstva i da se ne stvore loše transmasti
Hladno prešano repičino ulje sadrži kompleks omega 3-6-9 višestruko nezasićene masne kiseline i značajnu količinu alfa-linolenske nezasićene masne kiseline i kao takvo je bolja zamjena za kuhanje, pečenje i prženje od skupog kokosovog ulja koje se bazira na mononezasićenim masnim kiselinama. Znači, ako pečete na kokosovom ulju, unosit ćete mononezasićene masne kiseline, koje djeluju proupalno i troše enzim delta 6 desaturazu koja nam je potrebna za stvaranje esencijalne višestruko nezasičene omege 3, koja djeluje protuupalno. Hladno prešano ulje suncokreta isto tako sadrži minimalne količine ove esencijalne masne kiseline, a rafinirano suncokretovo ulje, osim štetnih heksana, ne sadrži ništa vrijedno spomena.
Na maslinovom ulju možete peći, ali se prilikom pečenja stvaraju transmasti, zato ga je bolje konzumirati isključivo kao preljeve za salate ili umake. Ipak i maslinovo ulje, gotovo da i nema ove važne protuupalne omege 3 – ima ih u ribi koja je neizostavni dio mediteranske kuhinje i – dijete. Transmasti izazivaju disbalans odnosa omega 3-6-9 i tada nastupaju upale koje su odgovorne za većinu modernih bolesti. (gastritis, artritis, neurodermitis, pa čak i dijabetes).
Repičino ulje bez štetnih transmasti
Hladno prešano ulje repice je jednako vrijedno kao i maslinovo ulje, čak ima i nešto više nezasićenih masnih kiselina. Naravno, mora biti hladno prešano ulje repice, nikako ne smije biti rafinirano koje pronalazimo na policama trgovačkih lanaca, jer su u rafiniranom ulju transmasti već prisutne. Ipak, nameće se jedan problem: Što kada želimo hladno prešano ulje koristiti za prženje, pečenje ili kuhanje?
Naime, kod većine hladno prešanih ulja već se na temperaturama od osamdeset stupnjeva, stvaraju štetne transmasti. Jedno od boljih i jeftinijih rješenja je repičino ulje, budući da nam njegova visoka točka dimljenja od iznad 180 stupnjeva Celzijusa, omogućava da puno toga na ovom ulju možemo peći i pržiti, a da se pri tome ne unište njegova nutritivna svojstva i da se ne stvore već spomenute loše transmasti.
Repičino je ulje bogato oleinskom kiselinom koja pripada grupi omega-9 jednostruko nezasićenih masnih kiselina, a njenim se prisustvom u hrani ne povećava udio omega-6 masnih kiselina. Obzirom da je repičino ulje relativno bogato i omega-3 masnim kiselinama i zahvaljujući činjenici da sadrži do 14 posto vrijedne alfa linolenske kiseline, preporučeni omjer omega-6 i omega -3 masnih kiselina ostaje u idealnom omjeru 3:1, što je u skladu s preporukama Europske agencije za sigurnost hrane.
Važna – točka dimljenja
Takav omjer, nažalost, ne osiguravaju ulja izrazito bogata linolnom kiselinom koja pripada grupi omega-6 masnih kiselina (npr. sezamovo, suncokretovo, sojino, bučino ili ulja kukuruznih i pšeničnih klica). K tome, za valjanost ulja u tavi i loncu, bitna je i točka dimljenja, koja je kod repičinog ulja, u odnosu na većinu hladno prešanih ulja, uključujući i maslinovo, daleko najveća.
Uz izvrstan omjer nezasićenih masnih kiselina, hladno prešano repičino ulje možemo nazvati omega – 3-6-9 balansom, dobrim za srce i odličnim u kuhinji. Pored toga, ono nije znatno skuplje od štetnih rafiniranih ulja s čijim svakodnevnim korištenjem ugrožavamo zdravlje i povećavamo rizik od mnogih oboljenja.
Sirovinu dobivamo iz vlastite proizvodnje ili od provjerenih ekoloških proizvođača. Proizvode se male serije, ovisno o potrebama tržišta, pa su sva naša ulja svježa i nije im potrebno dodavati bilo kakve aditive. Pri čišćenju ulja, ne koristimo klasičnu filtraciju, niti centrifugiranje, a naravno ni rafiniranje ili štetna otapala poput heksana. Na taj način dobivamo relativno male količine ulja, ali su u njima sadržane sve nutritivno važne tvari kao što su klorofili, organsko vezani tokoferoli, vrijedni fenolni spojevi…
