Mit o utjecaju matičnjaka na spoznajne sposobnosti, pretvoren je u realnost, jer su istraživanja početkom ovog stoljeća dokazala blagotvorno djelovanje na mentalna stanja ljudi, ali i na pozitivan učinak jačanja memorije i apstraktnog mišljenja
Prve su ga otkrile i zavoljele pčele. Travare, liječnike, ali i kuhare, zadivljuje svojom snagom već više od 2000 godina, no priča o njegovoj moći nježna je, gotovo lirska. Od antičkih je vremena u društvu bogova, odnosno božica – Artemide i Diane. Dakako, riječ je o matičnjaku (Melissa officinalis) – biljci sa 101 moći…
Mudri je Avicena u matičnjaku našao izvor za „sretno srce i radost“, zagonetni Paracelzus ga je nazivao – „eliksirom života“. Engleski botaničari, John Gerard i Nicholas Culpeper, zagovarali su tvrdnje antičkog liječnika Dioskura, da je matičnjak blagotvoran kod mnogih oboljenja, a smatrali su ga osobito djelotvornom protiv melankolije.
Voljele su ga i bosonoge karmelićanke, pa je matičnjak jedan od čudotvornih sastojaka „karmelićanske vode s melisom“.
Svoje je tragove ostavio je i u umjetnosti – od Homerovih, Vergilijevih i Shakespeareovih stihova, do kazivanja posljednjeg velikog zapadnog naturalista, H. Davida Thoreaua. U pričama i predajama europskih naroda matičnjak je biljka srećonosac, a najviše se upliće u sudbine kada su u pitanju tri najvažnije stvari: ljubav, ozdravljenje i osobni uspjeh…
Za unutarnju i vanjsku uporabu
Moderna znanost zaronila je u dubinu njegovog biokemijskog blaga, a osobito su bila značajna i intezivna istraživanja sastava biljke i njenih svojstava, djelovanja i učinaka u drugoj polovici 20. stoljeća. Jedan od rezultata tih istraživanja je i službena potvrda European Scientific Cooperative On Phytotherapy (ESCOP), prema kojoj je 1997. godine matičnjak stavljen na listu ljekovitog bilja za unutrašnju upotrebu (čaj, uvarak, tinktura…). I to kod problema napetosti, umora, razdražljivosti, kod određenih probavnih problema kao što su grčevi, a prema ESCOP-u matičnjak je primjeren i za vanjsku upotrebu kod herpesa.
No, ESCOP-ova riječ nije konačni pravorijek budući da se istraživanja nastavljaju, a mnoga od njih donose zanimljive i uzbudljive rezultate. Tako se npr., mit o utjecaju matičnjaka na spoznajne sposobnosti, pretvorio u realnost, jer su mnoga istraživanja početkom ovog stoljeća dokazala blagotvorno djelovanje na mentalna stanja ljudi, ali i na pozitivan učinak jačanja memorije i apstraktnog mišljenja.
Slijedom toga, postavljene su znanstvene hipoteze o mogućem povoljnom utjecaju kod Alzheimerove bolesti, a grupa autora jedne američke studije objavljene 2006. godine (The Journal of Ethnopharmacology) zaključila je da postoje dobri razlozi da se matičnjaku pruži šansa u tretiranju te zagonetne bolesti i to zahvaljujući izuzetnim antioksidativnim svojstvima biljke i njezinoj sposobnosti da inhibira acetilkolinesterazu.
Nadalje, mnoga su istraživanja potvrdila povoljne učinke na biljne pripravke s matičnjakom u liječenju kolika kod male djece, kolitisa, dispepsije i sl. Mnogobrojna su istraživanja dokazala snažna antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva matičnjaka, a nedavna istraživanja su i na tragu dokaza o blagotvornim učincima ulja matičnjaka na neke oblike tumora.
U homeopatiji, matičnjak također ima široku primjenu, a najpoznatija je njegova primjena u olakšavanju menstrualnih tegoba. Matičnjak ima svoje značajno mjesto i u aromaterapiji, kod problema s depresijom, nervozom i nesanicom.
Ta nježna biljka voli i životinje, pa suvremena veterina, orijentirana i na sve širu primjenu tzv. prirodnih lijekova, koristi blagodati matičnjaka u liječenju nekih bolesti životinja, kao što su npr. – problemi s očima kod psića i stoke, u slučaju šoka kod mačaka i pasa, kod nekih srčanih problema i prevencije pobačaja životinja… I dok velike i male životinje njeguje, insekti ne vole matičnjak, jer ih učinkovito rastjeruje, pa se može koristiti i kao prirodno sredstvo protiv muha i komaraca.
Zavodljiv okus i ugodan miris
Matičnjak voli i drvo, a da je njegovo svježe lišće pravi melem za pokućstvo, osobito ono hrastovo, znalo se od davnina, pa je korišten za poliranje pokućstva. Od 15. pa sve do konca 19. stoljeća, diljem Europe su mirisom i uljem matičnjaka osvježavani podovi crkava.
Povrh svega toga, ta je čudesna biljka ugodna i nepcu i njuhu: finog mirisa i okusa koji podsjeća na limun, godi ne samo kao čaj, već i kao fini sastojak osvježavajućih voćnih napitaka, kolača, krema, sladoleda, umaka, juha, maslaca, pa i sira.
Spoj zavodljivog okusa i ugodnog mirisa i nesporne iscjeliteljske moći, razlog su brojnih istraživanja koja su unazad deset godina fokusirana na primjenu matičnjaka, odnosno njegovog eteričnog ulja, ekstrakta i macerata u proizvodnji funkcionalne hrane.
Kada je i o ljepoti riječ, i tu matičnjak ima svoje slovo. Zahvaljujući antivirusnom i antibakterijskom svojstvu odličan je u tonicima i drugim proizvodima za čišćenje kože, a učinkovit je i kad su u pitanju akne. Primjenjuje se u uljima i losionima za „zatezanje“ kože, nježan je i djelotvoran sastojak u uljima za masažu i piling, a želimo li kupku koja će nas osvježiti i smiriti, u njoj matičnjak treba biti obvezan sastojak.
Mirisno eterično ulje matičnjaka koristi se i u proizvodnji parfema, toaletnih vodica, sapuna, šampona…
