Osim onoga što ne trebamo raditi da ne bismo oboljeli (pušenje, pijenje, nezdrava ishrana i nekretanje), potrebno je u svoj organizam unositi prave količine antioksidanasa ili mu pomoći da ih sam stvori. Glutation, poznat i kao najjači antioksidans stvara naša jetra, a mi joj u tome možemo pomoći
Kada govorimo o najtežim bolestima kao što je to rak, svjesni smo činjenice da djelotvoran i siguran lijek još uvijek nije pronađen. Neke teorije zavjere kažu čak da on zapravo postoji i da je negdje skriven… Sve je danas moguće, ali ipak, da takav lijek postoji, netko bi se njime već pohvalio ili pokušao zaraditi na njemu, a sigurno bi dobio i Nobelovu nagradu. Tako nam kao najbolji lijek ostaje preventiva.
Osim onoga što ne trebamo raditi da ne bismo oboljeli (pušenje, pijenje, nezdrava ishrana i nekretanje), potrebno je u svoj organizam unositi prave količine antioksidanasa ili mu pomoći da ih sam stvori. Glutation, poznat i kao najjači antioksidans stvara naša jetra, a mi joj u tome možemo pomoći.
Antioksidansi čuvaju zdravlje
Strahovi svih vrsta najveći su generator oksidacijskog stresa, kaže dr. sc. Ignac Kulier, naš najpriznatiji nutricionist. Oksidacijski stres koji stvara slobodne radikale oštećuje mitohondrije, narušava prirodnu ravnotežu između slobodnih radikala koje stvara i antioksidanasa s druge strane. Tada nam pada imunitet i tada jednostavno rečeno – brže starimo.
Dr. Kulier u ovom kontekstu još napominje da virusi i bakterije nisu jedini čimbenici raznih oboljenja, već da postoji čvrsta veza između generiranja slobodnih radikala, te kardiovaskularnih, reumatskih i raznih drugih bolesti.
Važno je znati i to da oksidacijski stres ili povećana količina slobodnih radikala nastaje i zbog gubitka bližnjih, operacijskog zahvata, teške bolesti, zbog fizičkog i psihičkog napora koji dugo traje. Izloženi su mu piloti i putnici u avionima na prekooceanskim letovima, pušači…
Logično je sad zaključiti da ako uspijemo barem donekle kontrolirati stvaranje slobodnih radikala, smanjit ćemo i mogućnost nastanka raznih bolesti ili kako to lijepo kaže dr. Kuliier, „ono što su za gljivice i bakterije antibiotici, to su za slobodne radikale antioksidansi“.
Napunite tanjur antioksidansima
Najpoznatiji antioksidans je sigurno vitamin C. Imate ga u većim količinama u limunu, grejpu, narančama, mandarinama, paprici, peršinu… u svakom slučaju, to je vitamin bez kojeg se ne može. Doza od 6O mg dnevno koju je dugo preporučivala Svjetska zdravstvena organizacija, odavno se smatra nedovoljnom i zato nije čudno što je na tržištu sve više sintetičkih vitamina u dozama i do 1000 miligrama.
Iako nisam pristalica sintetičkih vitamina, često je ljudima koji su izloženi oksidacijskom stresu kakav je opisan na početku ovog teksta, neophodna i neka nadopuna ove vrste. To posebno vrijedi za pušače i starije ljude kod kojih je već prisutan tzv. pad antioksidacijskog potencijala.
Ni sa čime, naravno, nije dobro pretjerivati, pa ni s natioksidansima, ali kad je riječ o vitaminu C, uvijek se sjetim dvostrukog nobelovca, dr. Linusa Paulinga, koji je izjavljivao da je uzimao i 2000 miligrama C vitamina dnevno. Doživio je 96 godina i dobio dvije Nobelove nagrade. Osobno mislim da je bio u pravu…
Nije to samo matematika i nije sve u miligramima.
Ipak, dr. Kulier je u svom predavanju naglasio jednu bitnu stvar – „ Sve je u sinergiji“. Naime, antioksidativni potencijal vitamina C višestruko se povećava u kombinaciji s vitaminom E, karotenoidima, flavonoidima, a da bi se do kraja povećao antioksidativni kapacitet, potrebni su i minerali, bakar, cink, selen.
U ovom dijelu članka smatram važnim upozoriti i natjerati na razmišljanje sve one koji u raznim oblicima zeolita, zelene gline, aluminosilikata, megamina ili kako ga god zvali, vide – čudotvoran lijek za sve. Ne želim reći da taj mineral nije dobar, ali ako ga uzimate u nadi da će vas očistiti od teških metala, olova kadmija žive i sl., zar ne mislite da da će on na sebe vezati i cink, bakar, selen, željezo, krom?
Napominjem, dobro je očistiti se od teških metala i alkalizirati, ali što ako ostanemo bez mikroelemenata od kojih ovisi naš imunitet? Moj savjet je da kad radite detoksikaciju zeolitom, obavezno koristite nešto poput preparata „Piskavica plus“. To je najbolji izvor organskog željeza, dobar izvor bakra, selena i cinka. Između ostalog, dodan mu je i ekstrakt sjemenki grožđa koji uz bioflavonoide sadrži i moćni antioksidans resveratrol, a dodan mu je i ekstrakt grejpa.
Posije zobi su također snažan antioksidans jer sadrže puno selena i cinka. Važan sastojak ovog proizvoda je i sirovi silimarin koji osim što pomaže našoj jetri da se oslobodi od raznih toksina, bistri naš um i popravlja nam raspoloženje. Podiže i razine glutationa, našeg prirodnog unutarnjeg enzimskog čimbenika koji djeluje antioksidacijski, ali opet samo u sinergiji sa cisteinom.
Cisteina ćete naći u mladom siru, koji je uz prije svega alfa linolensku višestruko nezasićenu masnu kiselinu osnova poznate „Budvigove dijete“. U svijetlu priče o antioksidansima i činjenice da laneno ulje oksidira u roku od nekoliko dana od same proizvodnje i zbog zraka u bočici u kojoj je pakirano, ne možete ga sačuvati ni u kakvom hladnjaku, preporučam Vam „Budvigovu dijetu“ s uljem „Cameline sative“, tzv. boljim lanom.
Crno grožđe i vino bolji od bijeloga
Bobičasto voće, poput borovnice, ribizla, kupina i malina snažan je izvor antioksidanata, ali važno je znati i to da je crno grožđe u ovom smislu – sigurno zdravije od bijelog. Isto vrijedi i za vino. Jedan od važnih antioksiodanasa za zdravlje naših krvnih žila, moždanu cirkulaciju i dobro pamćenje je sigurno – i folna kiselina. Dobar izvor folne kiseline ili vitamina B 9 je – orahovo ulje.
Kad se sjetimo iz prethodnih članaka da orahovo ulje sadrži i značajne količine joda, elegične kiseline (snažan antioksidans) i melatonin, te da je orahovo ulje jedno od rijetkih ulja koje ima u suvišku protuupalne alfa linolenske višestruko nezasićene masne kiseline, onda je jasno zašto to ulje zovemo – „pametnim uljem“.
Kad kažem da ima u suvišku protuupalne omege 3, to znači da ga smatram višestruko boljim od konopljinog ulja koje ima samo dobar omjer protuupalne omege 3 i proupalne omege 6.
Nakon svega rečenog, jasno je da je ishrana puna voća, povrća, mladog sira, hladno prešanog ulja, ribe, badema uz malo crnog vina, nešto najbolje što možemo učiniti za svoje zdravlje, a riječ je, naravno, o tzv. mediteranskoj dijeti. I još ako uz ovu ishranu par puta dnevno izađemo u prirodu, prošetamo ili se na bilo koji način opustimo…
Maslinovo ulje bez ribe nije ‘tekuće zlato’
Na kraju važno je zapamtiti i ovo: maslinovo ulje bez ribe kao izvora omege 3, protuupalne višestruke nezasićene masne kiseline, djeluje proupalno, jer sadrži proupalnu omegu 6 i omeogu 9.
Zato, ako izbjegavate ribu iz raznoraznih razloga (teški metali, vegeterijanac ste i sl.), a maslinovo ulje koristite samo kao začin za salatu, ne zaboravite ga izbalansirati s barem jednom žlicom protuupalne „Cameline sative“ – hladnoprešanog ulja koje zovemo i bolji lan, i koje, osim što je dobar izvor omege 3, ne oksidira lako, a važno je i u podizanju našeg sveukupnog antioksidacijskog potencijala.
Čuvajte se i običnog lanenog ulja. U dodiru sa zrakom ono oksidira i već u roku sedam dana od proizvodnje ono sadrži previše slobodnih radikala. Sadrži doduše i dalje velike količine omege 3, ali od oksidacije ga neće spasiti nikakav hladnjak, jer zrak je već u bočici…
Najbolji antioksidansi
Iako su svi jako važni za očuvanje našeg zdravlja izdvojit ćemo i neke “favorite” među antioksidansima. Na prvom mjestu to je glutation koji, hvala Bogu, stvara naša jetra. Dobra vijest je da njegove razine možemo povećati uzimanjem sirovog granulata silimarina. Ovaj granulat nije lijek, nego običan dodatak prehrani.
Važno je naglasiti da ovaj pripravak, za razliku čak i od prirodnih ljekova, nije u kapsuli i za njegovu proizvodnju nisu korištena nikakva štetna otapala poput heksana, acetona, nisu mu dodani nikakvi razrahljivači, poboljšivači okusa i pun je zdravih vlakana.
Na Vama je samo da dva puta dnevno sažvačete i tako podignete svoju razinu glutationa za čak 35 posto. U te dvije žlice unijet ćete čak 280 grama silimarina. Važni antioksidansi su i konjugirana linolna kiselina – tzv. omega 5 ili CLA – kojom se kao anti age spojem hvale proizvođači skupe kozmetike, a njen najbolji izvor je – hladno prešano ulje nara.
Bitno je spomenuti još i skvalen koji je najzastupljreniji u ulju amaranta. Dobar izvor ovih antioksidanasa je mješavina 5 ulja koje smo nazvali – „Ulje 5 tibetanaca“ – omega 3, 5, 6 i 9 – a sastoji se baš od hladno prešanog ulja amaranta i nara, te ulja sikavice.
I na kraju, i sami znate da je za dobar imunitet potrebno – željezo. Najbolji prirodni izvor je biljka piskavica. Ona je osnov našeg preparata „Piskavica plus”.
Ne treba zaboraviti ni alfa lipoičnu kiselinu kao jaki antioksidans koji je u prirodnom obliku sadržan u hladno prešanom ulju sjemenki grožđa i sezama.