Benedikt XVI. – papa koji je utro put crkvenim reformama svog nasljednika pape Franje

screenshot

Ratzinger je za papu izabran na konklavi u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu 19. travnja 2005. godine, a dobrovoljno se umirovio 2013.

U ovo postblagdansko vrijeme prisjetiti ćemo se pape u mirovini Benedikta XVI. koji je rođen na današnji dan, 16. travnja 1927. godine, u bavarskom gradiću Marktlu kao Joseph Ratzinger. Otac mu je bio policajac, a imao je jednog brata i jednu sestru. Brat mu je još uvijek živ, također je svećenik i po zanimanju je glazbenik i dirigent crkvenog zbora. Budući da su svi njemački dječaci nakon navršene 14. godine života morali postati članovi Hitlerjugenda, i Joseph je učlanjen u tu organizaciju, no po bratovom pričanju odbijao je pohađati sastanke.

On i brat upisali su se u sjemenište, no Joseph je sa 16 godina unovačen u protuzračnu obranu kao Luftwaffenhelfer, što je bio način na koji su Nijemci uključivali dječake u vojsku. Kasnije je bio na obuci i u njemačkom pješaštvu, a nakon rata završio je u američkom zarobljeničkom logoru. Oslobođen je nakon nekoliko mjeseci i vratio se u sjemenište. Za svećenika je zaređen 1951. godine. Doktorirao je teologiju 1953. godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen. Nadbiskup Münchena i Freisinga postao je 1977., a iste je godine proglašen i kardinalom. Godine 1981. preselio se u Rim kad je imenovan prefektom Kongregacije za nauk vjere. Kao pročelnik Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao katolički nauk u vezi mnogih aktualnih tema. Upozoravao je na temeljne teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, Bog i Krist. Često je propovijedao o prijateljstvu s Isusom, promicao je novu evangelizaciju, osuđivao je moralni relativizam i konzumerizam.

Ratzinger je za papu izabran na konklavi u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu 19. travnja 2005. godine. Izbor je obavljen nakon četiri kruga glasovanja. Naime, ako nijedan kandidat ne dobije dvije trećine glasova, izbor se ponavlja. Pri takvom neuspješnom glasovanju kroz dimnjak Sikstinske kapele pušta se crni dim. Tek ako je glasovanje bilo s dvotrećinskom većinom izabran je novi papa i u tom slučaju se kroz dimnjak pušta bijeli dim. Konklava 2005. godine bila je relativno kratka, nije trajala ni puna dva dana. Na izboru je 2005. godine sudjelovalo ukupno 115 kardinala s pravom glasa. Zanimljivo je da je od njih više od polovice (58) bilo iz Europe.

Ratzinger je dobio najviše glasova te je kao službeno ime uzeo po papi Benediktu XV. i po sv. Benediktu iz Nursije. Kao papa nastavio je širiti svoje ideje te se zalagao za ekumenizam, a često je išao i na pastoralna putovanja. Hrvatsku je posjetio početkom lipnja 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu“.

Prema špkulacijama analitičara i medija Benedikt je želio temeljito reorganizirati crkvu (pogotovo vatikansku kuriju), ali zbog podmakle dobi, bolesti i konzervativnog lobija unutar Vatikana, u tome nije uspio te se odlučio povući u mirovinu. Tako je godine 2013. iznenada dobrovoljno otišao s mjesta pape. Obrazložio je to riječima: “Nakon što sam više puta pred Bogom preispitao svoju savjest ,došao sam do sigurnosti da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način papinsku službu”



Papu Benedikta XVI. naslijedio je sadašnji papa Franjo reformator za čiji je izbor Benedikt itekako lobirao.

Nakon što je izabran za papu Bnediktove prve riječi bile su: “Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu. Tješi me činjenica da Gospodin zna raditi i djelovati i s nedostatnim sredstvima i nadasve se pouzdajem u vaše molitve. U radosti Gospodina uskrsloga, pouzdavajući se u njegovu trajnu pomoć, idemo naprijed. Gospodin će nam pomoći, a Marija, Njegova Presveta majka bit će uz nas. Hvala.”

Facebook Comments

Loading...
DIJELI