Vlada: Kreće proces za uvođenje eura u Hrvatsku, evo koliko će nas to koštati

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

O strategiji uvođenja eura, glavnu riječ preuzela je ministrica Dalić koja je kazala da je članstvo u eurozoni jedna od obaveza koju smo preuzeli ulaskom u EU

Dan nakon afere mailovi na temu lex Agrokora u kojoj je glavni akter bila potpredsjednica Vlade Martina Dalić, vladajući su se sastali u Banskim dvorima na redovnoj sjednici. Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne događaje, a prvo je krenuo sa zahvalom svima na sjednici u Splitu i potpisanim ugovorima te je čestitao Dan Europe i pobjede nad fašizmom.

A zatim je uslijedila glavna točka sjednice – uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Ovaj tjedan je najbolji tajming i važna poruka Hrvatske za preuzimanje obaveze uvođenja eura kada za to budu ispunjeni uvjeti. Puno treba raditi na senzibiliziranju javnosti o ovoj temi. Osnovat ćemo i nacionalno vijeće za uvođenje eura. Analiza opisuje detaljne troškove uvođenja eura i jasno utvrđuje da ćemo imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura dok će troškovi biti jednokratni i mali. Smanjit će se kamatne stope, izvoz će biti konkurentiji. Sve bi trebalo pridonijeti rastu zaposlenosti, investicija, gospodarskih aktivnosti općenito. Datum uvođenja eura ne navodima. Hrvatska je po mome spremna započeti proces uvođenja eura”, poručio je premijer, piše Dnevnik.hr.

Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda o lex Agrokoru, ali ne i na aferu mailovi u kojoj je glavnu ulogu imala potpredsjednica Vlade Matina Dalić.

Ne samo da su rekli da je ustavan nego i da bi bilo neustavno da Vlada nije reagirala. Očekujem postizanje nagodbe do 10. srpnja i nadam se da će izvanredna uprava sa svim dionicima procesa dati sve od sebe da se taj proces realizira”, rekao je Plenković.



Trošak od 500 milijuna kuna

A o strategiji uvođenja eura, glavnu riječ preuzela je ministrica Dalić koja je kazala da je članstvo u eurozoni jedna od obaveza koju smo preuzeli ulaskom u EU.

Ali nije utvrđen datum već je to ostavljeno volji države članice i postizanju kriterija koje je potrebno ispuniti. Kriterije nominalne kovergencije smo ispunili, ali kriteriji realne konvergencije, a tu je razina dohotka, to je trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju”, rekla je Dalić.

Sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu u kojem Hrvatska mora biti najmanje dvije godine. Treba utvrditi središnji paritet za kojeg se onda veže tečaj kune.

Dalić je istaknula kako je Hrvatska jako dobar kandidat za preuzimanje eura jer je već visoko euroizirana zemlja, a primjerice 80 posto štednje građana je u eurima. Kad je riječ o troškovima, zbog uvođenja eura moglo bi doći do rasta cijena.

Perceptivno najveći trošak je gubitak samostalnosti monetarne politike, ali je ona i danas znatno ograničena jer je cijeli sustav visoko euroiziran. Za građane je najzanimljivije pitanje za kretanje cijena vezano uz proces konverzije. Moguće je jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto, no sve pripreme i djelovanje središnjih institucija i HNB-a bit će usmjerene na to da taj učinak na cijene bude minimalan”, istaknula je Dalić dodavši da bi euro u Hrvatskoj mogao biti uveden kroz pet do sedam godina.

Procijenjeni trošak uvođenja eura u prvih pet godina iznosi blizu 500 milijuna kuna.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI