(VIDEO) Hasanbegović: ‘Plenković nadmašio i Milanovića, provodi protureferendumsku volju svoje političke pomajke Jadranke Kosor’

screenshot

“Zbog intelektualne lijenosti i nesposobnosti pronalaženja vlastitoga manipulativnog modela, mr. sc. Plenković je posegnuo za referendumskom baštinom svoje, sada ostavljene i ucviljene, političke pomajke gospođe Jadranke Kosor, otišavši i korak dalje, sukladno predaji da djeca mogu nadmašiti i roditelje”, naglasio je dr. sc. Zlatko Hasanbegović u ime Kluba zastupnika Neovisnih za Hrvatsku tijekom saborske rasprave o prijedlogu Zaključka povodom izvješća o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača i zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma građanskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, piše narod.hr.

Izlaganje dr. sc. Hasanbegovića prenosimo u cijelosti:

“Poštovani, potpredsjedniče, ministre, veleštovana državna tajnica, Rimac, Visoki dome,

Vratimo se na politički meritum. U ime kluba Neovisnih za Hrvatsku ovu saborsku raspravu vidimo kao organski nastavak ranije rasprave o protureferendumski nadahnutom Plenković-Kuščevićevu prijedlogu zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Tom smo prigodom konstatirali i egzaktno dokazali, parafraziram, da će vlada mr. sc. Plenkovića i družine ući u povijest hrvatske politike i parlamentarizma kao prva koja je iz političkog motiva posegnula za krađom tuđega, Bauk-Grbinova intelektualnog vlasništva i u saborsku proceduru uputila njihov zakonski prijedlog u vezi s referendumom.

U slučaju postupanja prema posljednjim referendumskim inicijativama vlade mr. sc. Plenkovića, ministra Kuščevića te njegova tzv. Povjerenstva, u ovom slučaju, bolje rečeno, Komisije za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa, nije riječ o preuzimanju Milanovićeva i SDP-ova obrasca referendumskog političkog postupanja. Upravo suprotno, pomalo s nelagodom i s moje strane bogohulno zamjećujem da se Milanović-Bauk-Grbinova teorija i praksa postupanja s referendumskim inicijativama u odnosu na Plenkovićevu beskrupuloznu protureferendumsku doktrinu i zloporabu moći čini tek protureferendumskim zanovijetanjem, nešto poput leta muhe oko kravina repa.



Narodni zastupniče Bauk, kada smo pomislili da od Vas i gospodina Milanovića ne može biti gorih čuvara nepromjenjivosti, ne sustava, već sistema, suočili smo se s vladom mr. sc. Plenkovića i njegovim ministrom uprave Kuščevićem. Narodni zastupniče Bauk, u odnosu na Kuščevićevu manipulaciju, vaše protureferendumske zloporabe moći čine se kamilicom, te velikodušnim i darežljivim političkim postupanjem.

Zašto darežljivim i velikodušnim? Zato što ste savršeno dobro znali da među potpisnicima tadanjih referendumskih inicijativa birača SDP-a i vaših kukuriku ortaka iz HNS-a, nije bilo ni u tragovima. Za razliku od mr. sc Plenkovića i Kuščevića koji bahato prelaze preko njima dobro poznate činjenice da se među više stotina tisuća pogaženih referendumskih potpisa nalazi značajan, pače i pretežit broj potpisa onih čijim su glasovima i dovedeni u tekući položaj neograničene i faraonske moći.

Sve to, narodni zastupniče Bauk, čini Vas kvalificiranim, imate i moju preporuku, da sutra nakon političkoga potonuća preuzmete neku od sinekura u nevladinu GONGU, kao što vidimo rasadištu novih i perspektivnih SDP-ovih kadrova.
U svjetlu rečenog, temeljno pitanje glasi: ako vlada mr. Plenkovića nije posegnula za Milanović-Baukovim protureferendumskim modus operandijem, čijom je onda teorijom i praksom, te političkom ostavštinom nadahnuta? U odgovoru na to pitanje dolazimo do ključne spoznaje o duhovno-političkim, kadrovskim i mentalnim temeljima te ishodištima današnjeg HDZ-a i njegova predsjednika, te predsjednika hrvatske vlade, mr. sc. Plenkovića.

Zbog intelektualne lijenosti i nesposobnosti pronalaženja vlastitoga manipulativnog modela, mr. sc. Plenković je posegnuo za referendumskom baštinom svoje, sada ostavljene i ucviljene, političke pomajke gospođe Jadranke Kosor, otišavši i korak dalje, sukladno predaji da djeca mogu nadmašiti i roditelje.

Naime, kada je donosio odluku da se pod svaku cijenu onemogući referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonu i promjeni ustava, mr. Plenković, na vijest o broju prikupljenih potpisa, mogao je iz prakse dosadanjih vladinih postupanja prema različitim referendumskim inicijativama odabrati između dva modela.

Prvog, čiji je rodonačelnik Milanovićeva vlada u izvedbi njegova navodno štedljiva ministra Bauka, a koji se sastoji od sljedećeg: od ukupnog broja prikupljenih i predanih potpisa izuzelo bi se u suradnji s Državnim zavodom za statistiku slučajan uzorak od pet ili deset posto potpisa, dakle ne svi potpisi, a kako bi se procijenio, naravno bez bilo kakvog vanjskog i neovisnog nadzora i provjere, broj ispravnih i neispravnih u ukupnom broju potpisa.

Suočen s činjenicom da bi se odabirom Baukova modela s velikom vjerojatnošću ustanovilo da je vladi jedina politički opasna referendumska inicijativa, Narod odlučuje, o promjeni izbornog sustava, prikupila dostatan broj potpisa za raspisivanje referenduma, mr. Plenković je posegnuo za drugom poznatom protureferendumskom praksom, modelom svoje političke pomajke Jadranke Kosor.

Podsjetimo zaboravne. Godina je 2010., borbene sindikalne središnjice uz logističku potporu oporbenog i tada još klasno svjesnog Milanovićeva SDP-a, prekaljenog borca za radnička prava, Ratimira Čačića, te socijalno osjetljive sindikalne aktivistice Severine, pokreću referendumsku inicijativu protiv vladina prijedloga Zakona o radu.

Inicijativa je uspjela, prikupljeno je gotovo 800 tisuća potpisa, Milanović grmi o vladinoj obvezi referendumske provjere narodne volje, te kao do danas dokazani čovjek dijaloga i više puta promišljene blage i uvijek mudro izgovorene riječi, vladu optužuje za nedostatak želje za tzv. dijalog s građanima.

Prestrašena Jadranka Kosor, suočena s 800 tisuća potpisa, svome tadanjem Lovri Kuščeviću, više se ne sjećam njegova imena, nalaže provjeru, ne po Baukovu kasnijem modelu slučajno odabranog uzorka, već po današnjem modelu svoga političkog čeda mr. sc. Plenkovića, svakog potpisa, naravno bez bilo kakvog vanjskog i neovisnog nadzora, a za što je angažiran APIS.

Ne pokojni Dragutin Dimitrijević, već Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, do jučer kondominijsko vlasničko leno Grada Zagreba, Milana Bandića te hrvatske vlade. Istog onog APISA protiv kojega je zbog navodnih prevara u obradi izbornih rezultata u veljači 2016. grmio tadanji predsjednik HDZ-a uz frenetično odobravanje, mogu osobno posvjedočiti, (hotel Panorama veljača 2016.) barem sedamdeset posto zastupnika HDZ-a u ovoj sabornici te više od polovine ministara u današnjoj Plenkovićevoj vladi. DIP je tom prigodom podnio i kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja, naravno s nepoznatim epilogom.

Gospođa Kosor je time sizifovski prionula milijun kuna vrijednom pokušaju traženja dlakine dlake u jajetu, poništavanju više od polovine potpisa, ali se to pokazalo nemogućim, uz Milanovićeve opaske da je riječ o grafološkom cjepidlačenju i cit. „navodnim nepravilnostima“. Vlada gospođe Kosor, vlada majka vlade mr. sc. Plenkovića, suočena s dostatnim brojem valjanih potpisa povukla je zakon iz procedure, čime je raspisivanje referenduma postalo bespredmetno.

Bez obzira na to, tadanji tribun izravne demokracije, gospodin Milanović, tražio je raspisivanje referenduma neovisno o činjenici da je zakon povučen iz procedure jer cit. on „vladi ne vjeruje“, optužujući vladu da se boji referendumskog cit. „suda građana“.

Gospođa je Kosor, za razliku od svoga političkog posinka, koji to danas odbija, ipak posegnula za proceduralnim smokvinim listom i bez obzira na povlačenje zakona iz procedure obratila se, putem Sabora, Ustavnom sudu, koji je donio konačno utvrđenje o nepotrebnosti referenduma.

Na temelju svega, na što zaboravne treba podsjetiti, ključno političko i pravno pitanje glasi: zašto provedba građanske referendumske volje ne ovisi o zakonskim odredbama, već o dobroj volji i arbitriranju te grafološkoj dioptriji Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Arsena Bauka, mr. sc. Andreja Plenkovića i Lovre Kuščevića?

Zato što zakonom nije jasno i nedvojbeno propisano koja ustanova provjerava valjanost potpisa, kao ni pravo pokretača inicijative ili neovisnih promatrača da nadziru prebrojavanje te ostvare uvid u potpise proglašene nevaljanim. Time je stvorena praznina koju, umjesto neovisnog tijela, Državnog izbornog povjerenstva, ispunjava vladina, u ovom slučaju Plenković Kuščevićeva zloporaba političke moći.

Što imamo sada u vezi s posljednjim referendumskim inicijativama? Izvješće Kuščevićeva tzv. povjerenstva o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa u kojem stoji da za raspisivanja referenduma o Plenkovićevoj vladi politički najopasnije inicijative „Narod odlučuje“, kako bi rekao Milanović, „navodno“, nakon Kuščevićeva grafološko-dioptrijskog decimiranja nedostaje tek 3.290, tj. za drugo pitanje 7.571 valjan potpis, manje od jedan do dva posto.

U isto vrijeme, Kuščevićeva komisija putem APIS-ovih brojača ustanovila je čak 40.875 tj. 40.666 navodno nevaljanih potpisa. Tu dolazimo i do APIS-ovih kontrolnih lista prema kojima je više od 30.000 potpisa, bez bilo čijeg nadzora i neovisne dodatne provjere, proglašeno neispravnim, među ostalim, i zbog tzv. nečitkosti, neispravnog OIB-a, bez obzira na vjerodostojnost potpisa, te unošenja podataka koji nisu propisani, MBG, iako se i pomoću njih može doći do OIB-a te ustanoviti vjerodostojnost potpisa.

Dame i gospodo, može li provedba referendumske narodne volje ovisiti o grafološko-dioptrijskim sposobnostima četrnaest činovnika iz Ministarstva uprave. Priznajem, kao student na kolegiju pomoćnih povijesnih znanosti nisam briljirao u njemačkoj gotičkoj paleografiji, ali to samo po sebi nije značilo da su tekstovi bili nečitki, već da je ono što je meni bilo nečitko, primjerice kolegi Bunjcu, ili svim ostalim studentima, bilo savršeno čitko.

Zašto se predstavnicima referendumskih inicijativa onemogućio uvid u kontrolne liste s navodno neispravnim potpisima uz subinteligentno i apsurdno obrazloženje o zaštiti osobnih podataka od istih onih koji su te podatke ne samo prikupili već i pregledali, i ako hoćete kopirali?

Tandem Plenković-Kuščević je otišao i korak dalje, po političkoj drskosti postupkom bez presedana. Naime, kontrolni listovi su uništeni i prije odluke Hrvatskog sabora o tome hoće li se i pod kojim uvjetima raspisati referendum, te hoće li o tome kao i u svim dosadanjim slučajevima konačno utvrđenje dati Ustavni sud.

Zašto ste gospodo bili nestrpljivi te uništili kontrolne listove. Kako ste znali da Saboru možda ne će proraditi savjest te da se ne će zatražiti dodatna provjera navodno nevažećih potpisa? Mogli ste ovu farsu odigrati do kraja, ne uništavati kontrolne liste do odluke Sabora i cijelu travestiju zamotati u briselski proceduralni celofan koji bi vam koji bi Vam kao i uvijek do sada odobrio i Ustavni sud.

Čudi me to od Vas gospodine Plenkoviću. Igru ste mogli elegantno privesti kraju, zakonska Vam praznina omogućuje da neovisne promatrače i predstavnike inicijativa zadržite dalje od provjere potpisa, a Ustavni bi sud, kao drugi ešalon obrane sistema, kao i mnogo puta do sada, ili pilatovski oprao ruke ili odlučio onako kako se to od njega i očekuje. Totem stabilnosti bi ostao neokrznut, briselski vuk sit, a hrvatske ovce, barem do sljedećih izbora na broju.

Izlaz iz ovoga vladina bezakonja i zloporabe političke moći je samo jedan i do njega u ovim saborskim političko-stranačkim te ustavno-sudbenim okolnostima ne će i ne može doći. Sabor ne može donijeti odluku dok se ne izrade nove kontrolne liste u koje uvid trebaju dobiti predstavnici referendumskih inicijativa i neovisni promatrači, uključujući i predstavnike Sabora kao vrhovnoga zakonodavnog i predstavničkog tijela.

Nakon toga, Sabor, kao i u svim dosadanjim slučajevima, treba zatražiti mišljenje Ustavnog suda jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma. Naravno, bez iluzija o tome da Ustavni sud popunjen, uz jednu i pol iznimku, pouzdanicima HDZ-SDP političkog oligopola ne će odlučiti onako kako se to od njega i očekuje.“, zaključio je dr. sc. Hasanbegović.

Cijelo izlaganje pogledajte u videu:

Facebook Comments

Loading...
DIJELI