Stranka Pametno inicirala je osnivanje Foruma zdravstva koji je započeo s radom polovinom siječnja ove godine, a u kojem će se raspravljati o svim pitanjima sektora zdravstva
Forum zdravstva je radno tijelo stranke u kojem sudjeluju članovi Pametno, ali i nezavisni stručnjaci. U rad Foruma čiji su koordinatori prof.dr.sc. Miroslav Harjaček i doktorica Dijana Mršić Novački, Pametno će uvijek pozivati i udruge pacijenata jer su oni korisnici i najvažniji dionici sustava. S tim u vezi Forum je komentirao najnovije rezultate zdravstvene zaštite za Hrvatsku na sam dan objave međunarodnih rezultata Europskog indeksa zdravstvene zaštite potrošača (EHCI- European Health ConsumerIndex). Indeks se objavljuje od 2005. godine i radi se istom metodologijom za sve zemlje, priopćili su iz stranke Pametno.
Za 2016. godinu Hrvatska je osvojila 703 boda od mogućih 1000 bodova. Hrvatska je tako na 19. mjestu između Makedonije i Španjolske (analizom je obuhvaćeno 35 zemalja), a od prvoplasirane Nizozemske, koja je već godinama na prvom mjestu, udaljena je 224 boda. Na prvi pogled čini se da je osvojen impozantan broj bodova, ali zapravo se radi o blagom padu u broju bodova i poziciji jer je godinu dana ranije Hrvatska osvojila 707 bodova, zauzimajući 16. poziciju i učinivši veliki skok s 24. mjesta iz 2014. sa 640 bodova. Drugim riječima, Hrvatska u 2016. godini nije napredovala kao u prethodnim godinama dok neke druge zemlje jesu te je sa 16. pala na 19. mjesto. Što se dogodilo, u kojim je kategorijama izgubila bodove i time pogoršala dostupnost i rezultate zdravstvene zaštite za svoje korisnike, pojasnile su Tatjana Prenđa Trupec, nezavisna stručnjakinja Foruma zdravstvo i Maja Vehovec, potpredsjednica Pametno:
– Kategorije koje ovaj indeks ocjenjuje su poštivanja prava pacijenata i informiranost, dostupnost ili vrijeme čekanja na liječenje, rezultati ishoda liječenja, raspon usluga, prevencija i dostupnost lijekova. U niti jednoj kategoriji Hrvatska nije među prvima, ali se ističe u jednom pokazatelju i to već duže vremena, a to je broj presađivanja bubrega na milijun stanovnika. Za pacijente kojima treba takva pomoć Hrvatska je dobro mjesto.
Sa stajališta pacijenta mjerenje pojedinih kategorija pokazuje najlošije rezultate u dostupnosti intervencije, koje se mjere u broju dana čekanja. Tu je Hrvatska osvojila 175 bodova od maksimalno 225 koje su postigle Belgija, Švicarska i sasvim (ne)očekivano Makedonija. Za ukupne rezultate zdravstvene zaštite vrlo su važno ishodi liječenja, a u toj kategoriji Hrvatska osvaja 188 bodova. Maksimalni broj bodova od 300 imaju Finska, Island, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švicarska. U Hrvatskoj je još visoka smrtnost od karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, dječja smrtnost nije poboljšana, MRSA infekcije nisu smanjenje, a depresija je stabilno prisutna. Sljedeća kategorija, važna za svaku zemlju, je prevencija odnosno preventivna zdravstvena zaštita u kojoj je Hrvatska osvojila 71 bod od mogućih 125. Slabi rezultati su u borbi protiv alkoholizma i premale fizičke aktivnosti, a nisu unaprijeđeni u borbi protiv pušenja, smanjenju prometnih nesreća i većem cijepljenju djece. U kategoriji lijekova Hrvatska je osvojila 57 bodova od mogućih 100 zbog toga što politika lijekova nije dovoljno usklađena s EHCI mjerenjem u ovoj kategoriji. Pomaci nisu izmjereni za nove lijekove protiv raka, artritisa i povišenog kolesterola u krvi, a upotreba antibiotika po glavi stanovnika u 2016. godini se nije smanjila.
Rezultate zdravstvene zaštite odnosno rezultate liječenja uvijek se mora dovesti i u vezu s količinom javnog novca koji se u sustav zdravstva ulaže. Nakon skoka sa 7. mjesta u 2014. godini na 4. mjesto 2015. godine, Hrvatska je u 2016. peta država po redu, nakon Makedonije, Estonije, Češke i Srbije, koja ostvaruje dobar omjer između količine javnog novca i uspješnosti rezultata liječenja.
Jednostavnije rečeno, zaključuju u stranci Pametno, za novac koji država ulaže u zdravstveni sustav, pacijenti u Hrvatskoj ipak imaju dobra prava, liječenje i mediciske ishode, unatoč tome što se pojedinačna percepcija, često s pravom, ne slaže s ovakvim rezultatima. Prateći dinamiku napretka drugih zemalja, kao i same Hrvatske, može se zaključiti da kvalitetno upravljanje zdravstvom donosi bolje ishode. Postoji puno prostora za kvalitetniju upotrebu javnog novca i mudriju zdravstvenu politiku, a sve kako bi svi građani Hrvatske imali bolju, kvalitetniju, učinkovitiju i dostupniju pravodobnu zdravstvenu zaštitu.