Nakon što je PPK karlovačka mesna industrija potvrdila kako je svinjsko meso, čija je snimka šokirala hrvatsku javnost, bilo uzgojeno u Nizozemskoj, no zaklano i pakirano u Hrvatskoj, postavilo se pitanje kakvo to meso iz uzgoja završava na hrvatskim stolovima.
Ministarstvo poljoprivrede u 2017. godini provelo je 50 tisuća inspekcijskih nadzora, od čega je veterinarska inspekcija Ministarstva pregledala na graničnim prijelazima 319 pošiljaka živih životinja, 6.401 pošiljku proizvoda životinjskog podrijetla, više od 5000 pošiljaka hrane za životinje neživotinjskog podrijetla, te obavila preko 800 inspekcijskih pregleda radi zaštite dobrobiti životinja tijekom prijevoza.
U Hrvatsku je, prema analizi CroatiaStočara tijekom prvih devet mjeseci 2017.godine uvoz svih vrsta mesa bio oko 104.000 tona, što je povećanje za 5 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Za 10 posto povećao se uvoz goveđeg mesa, a svinjskog za 8 posto. Vrijednost uvoza svih vrsta mesa iznosila je oko 261 milijun eura, što je povećanje za 15 posto, dok je vrijednost izvoza svih vrsta mesa je oko 49 milijuna eura, što je pak smanjenje vrijednosti izvoza za 9 posto, piše Poslovni dnevnik.
Već dugi niz godina uvoz mesa je gorući problem za mnogobrojne poljoprivrednike čiju proizvodnju mesa uništavaju niske cijene mesa iz uvoza.
“Uvoz mesa je velik jer je naša proizvodnja iz godine u godinu, nažalost, pada. Pada iz razloga što je s jedne strane pitanje konkurentnosti, s druge strane niska kupovna moć u Hrvatskoj koja je 40 posto niža nego prosjek Europe. A onda na naše tržišta jer imamo nesređeno tržište se slijevaju pojedine kategorije mesa, viškovi iz nekih zemalja, npr. u Poljskoj ima viška prednjih junećih četvrti, u Nizozemskoj prednjih telećih četvrti, recimo u Njemačkoj imamo viška vrata, carskog mesa.” izjavio je dr. med Branko Bobetić iz CroatiaStočar.
Nadodao je kako svaka domicilna industrija u nekoj zemlji nastoji prodati što više proizvoda na svom tržištu, a viškove onda izvoze na intra tržište u druge zemlje i onda prilagode cijenu stvarajući veliku disproporciju u cijenama mesa koja dolaze u Hrvatsku u odnosu na cijenu mesa koja se u velikim količinama prodaju u zemljama poput Njemačke, Belgije, Nizozemske.
Kako se provodi kontrola?
Međutim, nedavni slučajevi s mesom postavili su pitanje postoji li kontrola i kako se ista provodi.
Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede dala je na analizu 5018 uzorka mesa, od čega su 123 bila neskladna, što je samo 2,4% od svih uzoraka. Hrvatski proizvođači moraju primijeniti i provoditi postupke samo kontrole temeljenih na načelu HACCP-a što uključuje sljedivost mesa koje pokazuje odakle je meso s koje farme i tko je sve radio na njemu.
Upravo je PPK koristeći sljedivost mesa mogao utvrditi kako je došlo do apscesa jer su napravili analizu mesa koje ima isti broj tj. dio je iste životinje kao i komad mesa sa snimke.
“Što se tiče naših domaćih proizvođača i našeg domaćeg mesa onda je nekakvih ekscesnih pojava bilo zanemarivo u odnosu na mesa u uvozu, a to je iz razloga što je veliki dio mesa iz domaćeg uvoza proizvodnje od proizvođača koji vode brigu o kvaliteti i sigurnosti, tako da možemo reći generalno da je meso domaće kvalitete svježije, ima sljedivost kroz HACCP. Klasificira se te je veterinarski pregledano. U klaonicama su i veterinarski inspektori, klasifikatori koji klasiraju, razvrstavaju trupove po kvaliteti. U potpunosti se sljedivost može kontrolirati. Naravno, iz uvoza dolazi meso koje sigurno nema takav uvid sljedivosti. Svašta ima”, ustvrdio je Bobetić.
Bez obzira na to što već godinama postoji javni stav kako Hrvati jedu manje kvalitetno meso iz uzgoja, viškove za koje nisu zainteresirani građani u brojnim europskim zemljama Ministarstvo poljoprivrede tvrdi kako su propisi kojima se regulira sigurnost i kvaliteta u Hrvatskoj isti kao i u drugim članicama EU.
Meso hrvatskih proizvođača
Neki pak brane meso iz domaće proizvodnje.
“Prosječni naš potrošač sigurno može biti siguran u kvalitetu našeg mesa, ono je uistinu kvalitetno i ono slijedi sljedivost, ono je svježije od mesa iz uvoza koje se prodaje na policama dućana. I ja bih čak rekao da je nutritivno vrijednije, jer je naša tehnologija, naše žitarice u odnosu na vrlo intenzivnu proizvodnju velikih europskih proizvođača. Znači, naše meso je sigurnije, svježije, kvalitetnije i nutritivnije,” izjavio je dr.med Branko Bobetić.
Međutim, dokle god na prvom mjestu ne bude domaća proizvodnja mesa za očekivati je kako će biti još snimaka, a oni rijetki koji imaju sreću kvalitetnije meso nabavljat će od domaćih proizvođača. Svi ostali mogu se samo nadati kako meso kupljeno u bilo kojem trgovačkom centru ne izgleda kao meso sa sada već poznate Facebook snimke.