Škrlec o arbitraži: ‘Hrvatska je prošla bolje jer se Slovenija teritorijalno smanjila’

Photo: Borna Filic/PIXSELL

Jedini hrvatski eurozastupnik zelene političke opcije u Europskom parlamentu Davor Škrlec komentirao je za portal dnevno.hr arbitražni postupak između Hrvatske i Slovenije, trenutačno stanje u Hrvatskoj te može li Hrvatska izbjeći kaznene penale zbog otpada.

Kako ocjenjujete rad Vlade i premijera Plenkovića zbog trenutne situacije sa Slovenijom?

Vlada i predsjednik Vlade, gospodin Plenković nalaze se u pat poziciji jer im manevarski prostor ograničava rezolucija koju je usvojio Hrvatski Sabor o napuštanju arbitražnog postupka. Koliko je to bio mudar potez Sabora pokazat će analize povjesničara u budućnosti, ali jedna činjenica je sigurna – arbitražni postupak je nakon te rezolucije nastavljen, što znači da Hrvatska nije pokušala ili nije uspjela uvjeriti međunarodnu zajednicu i institucije Europske unije da se arbitražni postupak mora prekinuti zbog otkrivanja činjenica koje ga kompromitiraju”, napomenuo je zastupnik.

Šrklec je napomenuo da se podsjetimo zašto je taj cijeli proces za Sloveniju važan, a čini mu se da se taj podatak izgubio u hrpi informacija.

Slovenija nije imala pristup u međunarodne vode odnosno sav pomorski promet prema luci Kopar je iz međunarodnih voda prolazio kroz talijanske ili hrvatske teritorijalne vode”, istaknuo je poznati političar.



Sporazum Račan-Drnovšek je predvidio tzv. „dimnjak“ kojim bi se dio teritorijalnog mora Republike Hrvatske ustupio Sloveniji za pristup međunarodnim vodama. Zašto Hrvatska a ne Italija, pretpostavljam da je pitanje nepotrebno. Budući da nije došlo do ratificiranja sporazuma u Saboru, očito se naivno razmišljalo kako će se sveobuhvatnim arbitražnim postupkom sačuvati granica na moru nauštrb granice na kopnu čiji će se gubitak već nekako zataškati i preboljeti,” komentirao je nastalu situaciju.

Prema njemu zapravo su trebala biti dva arbitražna postupka, jedan koji bi rješavao pitanje morske granice prema međunarodnom pomorskom pravu pri sudu koji je za to nadležan, u Hamburgu, i drugi koji rješavao pitanja kopnene granice pri postojećem Međunarodnom sudu u Haagu.

Iako je Hrvatska u arbitražnom postupku prošla bolje jer Slovenija se na kopnu teritorijalno smanjila, spominjem samo slučaj Svete Gere koja je u devedesetima bila „crvena krpa“ Hrvatskoj zbog
prisutnosti slovenske vojske, u Hrvatskoj nitko nema hrabrosti javno reći da smo zapravo pobijedili u arbitražnom postupku,” napomenuo je istaknuo da Vlada bi da ima veći manevarski prostor za pregovore hrvatskim ribarima mogla osigurati pravo lovljenja ribe kao i do sada, što bi za njih značilo sigurnu egzistenciju, bez obzira na sve manji ulov ribe prema tvrdnjama samih ribara.

Mnogi smatraju kako je do ove situacije došlo zbog lošeg pristupa hrvatske diplomacije nakon izlaska iz arbitraže. Kakav je Vaš dojam?

Podsjećam da je pristanak na arbitražni postupak bio jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u EU. Logično je bilo da EU prihvati ponudu Hrvatske kako će problem granice riješiti bilateralnim pregovorima sa Slovenijom kao čin dobrosusjedskih odnosa i način rješavanja sporova između država članica”, izjavio je Škrlec.

Poznati europarlamentarac napomenuo je kako je Slovenija iskoristila prednost članstva u EU i uvjerila njezine institucije kako Hrvatska nije pouzdan partner te kako je takav stav očito dobro argumentirala, inače se arbitražni postupak ne bi prihvatio kao garancija „dobrog“ ponašanja Hrvatske.

Hrvatska diplomacija ne odlučuje o takvim postupcima samostalno nego nastupa prema uputama iz Zagreba, odnosno uputama iz Vlade RH i Ministarstva vanjskih poslova. Krivce zato treba tražiti u Zagrebu, ali dopuštam da je hrvatska diplomacija imala pogrešnu procjenu o reakcijama o izlasku iz arbitraže, pa je Zagreb donosio pogrešne odluke. S druge strane, slovenska diplomacija je očito uspješno umanjila štetu afere i uvjerila međunarodnu zajednicu kako je „kaznila“ počinitelje i da namjerava dalje sudjelovati u procesu kako bi se riješilo pitanje granica”, obrazložio je svoje viđenje djelovanja hrvatske i slovenske diplomacije.

Kako ocjenjujete potez eurozastupnice Ruže Tomašić koja je poslala Europskoj komisiji prioritetno pitanje?

Domoljubni potez koji neće imati nikakvog efekta na odluke Europske komisije,” komentirao je potez svoje kolegice iz Parlamenta.

Prema njemu puno jača poruka Komisiji bi bila da se u dogovoru s Vladom RH napisalo pismo koje bi trebali potpisati svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu i koje se trebalo poslati predsjedniku Europske komisije i cijelom kolegiju povjerenika.

Ovako je sve ostalo na pojedinačnim pitanjima i pismima zastupnika u kojima se naivno pokušavalo objasniti zašto je Hrvatska napustila arbitražni postupak, što je pokazalo našu razjedinjenost i dugoročno oslabilo poziciju Hrvatske u diplomatskim pregovorima”, ustvrdio je.

Mislite li da je moguća eskalacija napetosti Hrvatske i Slovenije u vidu nasilja ili je ipak izglednije da se situacija pokuša razriješiti mirnim putem?

Žalosno je bilo čitati i slušati istupe javnih osoba u medijima, koji su pozivali na nasilno rješenje problema, što je vrlo neodgovorno ponašanje koje može lako zavesti pojedince. Hrvatska i Slovenija su članice EU i članice NATO saveza i svaki drugi oblik rješavanja problema osim mirnim putem čini mi se nemogućim. Nadam se da ćemo mirni dogovor postići prije izbora u Sloveniji jer ako prema predviđanjima na vlast dođe druga opcija predvođena Židanom, sigurno ćemo završiti na sudu Europske unije i onda ćemo najvjerojatnije izgubiti spor”, smatra najpoznatiji političar hrvatske stranke ORAH.

Kako ocjenjujete trenutačno političko i gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj? Koje po Vama je najvažnije pitanje?

Politička stabilnost je preduvjet gospodarske stabilnosti i u slučaju Hrvatske nije dovoljna činjenica da smo članica Europske unije nego i kako uspješno implementiramo EU javne politike u nacionalno zakonodavstvo, kolika je stopa korupcije, stopa konkurentnosti, investicijska klima i cijena kapitala”, napomenuo je europarlamentarac.

Zastupnik je obrazložio svoje mišljenje.

Ako se osvrnem samo na ovo posljednje, cijena kapitala je u Hrvatskoj dva-tri puta veća od nama sličnih država članica na Zapadu, i svrstani smo uz bok Grčkoj. Jedan od uvjeta financiranja u
razdoblju poslije 2020. godine bit će i spremnost na strukturne reforme. Bez prave provedbe strukturnih reformi, što znači manja potrošnja države, odnosno smanjenje broja jedinica lokalne
samouprave i financijska decentralizacija države, ne možemo se nadati poboljšanju političkog i gospodarskog stanja.”

Napomenuo je kako trenutačni porast BDP-a nije posljedica uspješnih reformskih mjera, nego da su za to najviše zaslužni poslovni subjekti koji su se sami snašli na tržištu EU zaslugom članstva Hrvatske u EU i zajedničkog unutarnjeg tržišta.

Porast BDP-a se ne ogleda u porastu standarda građana Hrvatske, jer je veliki odljev radne snage i cijelih obitelji iz Hrvatske, što će dugoročno postati problem u demografskom i radnom potencijalu države. To pravilo je još potvrđeno u studijama procjene utjecaja TTIPa na EU gospodarstvo, gdje je jedan od glavnih argumenata upravo bio porast BDP-a, dok su dublje analize pokazivala da se bez obzira na taj porast neće povećati prihod i standard građana. Upravo na taj problem trenutačno ukazuje i Predsjednica Republike, uz očekivano negodovanje Vlade koja uspjeh mjeri samo makroekonomskim pokazateljima, a zanemaruje one mikroekonomske koji su najvažniji za razvoj poduzetništva i standard građana”, složio se Škrlec s Kolindom Grabar-Kitarović.

Kakvo je Vaše mišljenje o najavljenom povratku Tomislava Karamarka u politiku?

Koliko mi je poznato gospodin Karamarko je još uvijek član HDZ-a i za ostvarivanje osobnih političkih ambicija vjerojatno treba ostvariti dogovor unutar stranke, pogotovo ako se u budućnosti vidi na visokoj izvršnoj ili predstavničkoj funkciji. Pokretanje think-tanka, koje se svojevremeno spominjalo, svakako je vrijedna inicijativa jer takvih neprofitnih organizacija u Hrvatskoj nedostaje i upravo su to najkvalitetnije zamjene postojećim savjetodavnim strukturama koje danas imaju političke stranke”, komentirao je ideju o think tanku koja je neko vrijeme bila u medijima.

Međutim, skeptičan sam koliko je gospodin Karamarko kao političar, javno obilježen aferama i rušenjem Vlade u kojoj je bio potpredsjednik, osoba koja će oko sebe okupiti kvalitetnu skupinu
stranačkih i nestranačkih stručnjaka i bivših političara”, objasnio je stav oko mogućeg povratka.

 Jedna od najvažnijih tema danas je upravo Agrokor. Smatrate li da je lex Agrokor bio dobar potez? Što se po vama trebalo učiniti?

Agrokor je primjer višegodišnje duboke povezanosti s politikom, bez obzira tko je obnašao izvršnu vlast”, ustvrdio je i nadodao kako vidljivi rezultat te povezanosti je totalno devastirano hrvatsko selo koje gospodarski i demografski propada.

To je omogućila politika, najčešće kroz razne uredbe i pravilnike, koji ne prolaze saborsku raspravu, te su tako razne državne potpore skrojene po mjeri i potrebama Agrokora nauštrb OPG-ova. Posljednja od tih državnih potpora je bio kredit HBOR-a iz prosinca 2016. godine, a očito da Vlada više nije bila spremna na produžetak takvih vrsta potpore zbog opasnosti da se na taj način ugrozi izlazak iz sustava prekomjernog deficita i priprema Hrvatske za ulazak u eurozonu.”

Škrlec obrazložio je svoje mišljenje o najkontraverznijem hrvatskom zakonu i kako je do njega došlo.

Navedeni kredit nije bio dovoljan i Agrokor je prvi put kapital zatražio izvan Hrvatske i dobio ga od Sber banke. Međutim, izlazak na međunarodno tržište kapitala znači i transparentno poslovanje. Osobno pripadam skupini istomišljenika koji smatraju da je trebalo napraviti izmjene u zakonu o stečaju kako bi se gospodarski zdravi dijelovi Agrokora sačuvali, a oni problematični kroz stečajni postupak oporavili ili zatvorili. Također smatram da se Vlada trebala suzdržati od ovakvog načina intervencije i preuzimanja odgovornosti jer to predstavlja preveliki teret i rizik za normalno funkcioniranje izvršne vlasti. Možemo samo špekulirati zašto je lex Agrokor izabran kao najbolje rješenje, od toga da su se na taj način zaštitili nečiji interesi, ili da je spriječeno neprijateljsko preuzimanje kompanije, pa do toga da bi se spriječilo objavljivanje dokumenata koji bi kompromitirali još uvijek utjecajne osobe iz politike i što problemi oko uspostavljanja i rada posebnog saborskog povjerenstva samo potvrđuju da je to vrlo realna opcija”.

Oko kurikularne reforme se lome koplja. Što je prema Vama najvažnije za učiniti kako bi se reforma pokrenula?

S reformom kurikuluma se previše kasni jer prema redovnom godišnjem ispitivanju znanja, PISA prema OECD pravilima, primijenjeno znanje naših učenika je u kontinuiranom padu”, ustvrdio je eurozastupnik.

Iako su deset posljednjih godina upoznati s tim problemom, svi ministri kojima je obrazovanje u portfelju, bezbroj raznih nacionalnih povjerenstava, uključujući i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, ništa se sustavno nije promijenilo, a jedini pokušaj da se dogodi promjena s reformom kurikuluma s dr. Jokićem na čelu je uspješno eutanaziran. Kolika se šteta zbog toga čini Hrvatskoj i njezinim građanima možemo shvatiti kad spoznamo činjenicu da će djeca koja će u jesen 2018. krenuti u prvi razred osnovne škole upisati fakultete u 2030. godini, a u našim školama će dobivati znanja kao i njihovi roditelji. Ništa bolja situacija nije na sveučilištima gdje je, čast izuzetcima, zavladala prosječnost i klima suprotstavljanja promjenama, a bolonjski proces spretno iskorišten za zamrzavanje stečenih prava.”

Šrklec je istaknuo što je potrebno kako bi do promjene došlo.

Smatram kako je s jedne strane potrebna snažna politička volja izvršne vlasti da se reforma kurikuluma što prije dogodi, a s druge strane da se cijeli proces što prije depolitizira i da se sadržaji
prepuste struci, bez uplitanja svjetonazorskih tema koje se trenutačno vrlo agresivno eksploatiraju od određenih udruga u Hrvatskoj, koje u cijelom procesu obrazovanja nemaju niti će ikada imati bilo kakvu odgovornost”, napomenuo je.

Promjene u Europskoj uniji i svijetu su toliko dinamične da obavezni dio kurikuluma treba prilagođavati potrebama današnjeg vremena, a ako netko želi naučiti više o drugim temama, treba mu omogućiti kroz izborni dio sadržaja. Mislim da će se vrlo brzo izdvojiti izborni sadržaji koji su učenicima interesantni. Obrazovanje za budućnost, treba biti dostupno svim građanima Hrvatske i ako se to ne dogodi, upravo će izvršna vlast Lijepe Naše biti odgovorna za zaglupljivanje vlastitog naroda i stvaranje građana drugog reda u Europskoj uniji.”

Na kraju si možemo postaviti pitanje čiji je interes da narod bude neobrazovan? – samo onima koji znaju da s neobrazovanim narodom mogu lako manipulirati”, zapitao se Davor Škrlec.

Kako ocjenjujete rad Europskog parlamenta u 2017. godine, te što očekujete u 2018.?

Izjavio je kako se uvijek moglo više i bolje, ali nažalost i u europskom parlamentu postoje snage koje ne žele promjene.

Osobno ću se osvrnuti na ono što mi je najbliže, a to je uspješno završeno međuinstitucionalno pregovaranje, tzv. trijalog za zakonodavni paket cirkularne ekonomije. Radi se o izmjeni šest direktiva o gospodarenju otpadom, a kako je to područje u Hrvatskoj godinama zanemarivano, siguran sam da će njihovim usvajanjem u Europskom parlamentu vrlo brzo postati jedno od glavnih političkih pitanja.”

Zastupnik se dotaknuo najvažnijih tema u parlamentu u navedenom razdoblju.

Za 2018. godinu očekujem završetak pregovora za paket „Čista energija za sve „Europljane“, gdje će Hrvatsku opet dotaknuti izmjene direktive o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, energetskim karakteristikama zgrada i tržištu električne energije. Da i u ovom području imamo „prste u pekmezu“ znakovita je poruka potpredsjednika Europske komisije Šefčoviča koji je nedavno boravio u Hrvatskoj. Iako je Hrvatska statističkim manipulacijama uspjela u samo mjesec dana sa 17% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije dostići čak 27% udjela, Šefčovič je bio korektan i nije tu brojku dovodio u pitanje, ali je zato izjavio kako su pred Hrvatskom veliki izazovi jer očekuje kako će se udio obnovljivih izvora energije povećati na 38% ulaganjem u proizvodnju energije iz vjetra i sunca, i to bez sustava poticaja kao do sada. Zbilja veliki izazov za Hrvatsku koja je do sada uspješno uspostavljala prepreke upravo tim vrstama obnovljivih izvora energije,” ustvrdio je.

Još važnije područje o kojem smo u Europskom parlamentu počeli pregovarati je MFF ili višegodišnji financijski okvir za razdoblje poslije 2020. godine i budućnost kohezijske politike unutar tog okvira. U Europskoj uniji postoje snažni zagovaratelji smanjenja iznosa financiranja za kohezijsku politiku EU te uvjetovanje korištenja fondova makroekonomskim pokazateljima i poštivanjem prava i ugovora EU, te se Hrvatska preko predstavnika u Vijeću Europe i zastupnika u Europskom parlamentu mora više i bolje založiti za zajednički strateški pristup u postupku pregovaranja. Pojednostavljeno, to znači da ako se u institucijama EU ne stvori dovoljno jaka koalicija zagovaratelja kohezijske politike unutar budućeg MFF-a, u razdoblju poslije 2020. godine Hrvatska će imati manje novca na raspolaganju iz fondova EU, što je ozbiljna prijetnja njezinom uspješnom razvoju i implementaciji EU javnih politika.”

Kako ste Vi u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, kako biste ocijenili trenutačno stanje s okolišem u Hrvatskoj pogotovo jer često u javnost dolaze najave o mogućim kaznama te što je potrebno učiniti da do toga ne dođe?

Škrlec je ustvrdio kako je Hrvatska i što se tiče zaštite okoliša podijeljena zemlja koja pokazuje najgore karakteristike dvoličnosti, te na primjeru Plitvičkih jezera objasnio zašto to misli.

Imamo najveću površinu države u EU pod Naturom 2000, konkretno 48% teritorija je u nekoj kategoriji zaštićenog područja, od najniže zaštite poput područja posebne zaštite do nacionalnih parkova. Koliko stvarno držimo do zaštite prirode i okoliša, dovoljno je da navedem aferu na Plitvičkim jezerima zbog prekomjerne gradnje i ispuštanja fekalija u jezera, rušenja sedrenih barijera zbog izgradnje staza te da zbog toga dolazi inspekcija UNESCO i prijeti izbacivanjem Plitvica iz UNESCO baštine”, rekao je i dodao kako  i izvršna vlast u Ličko-senjskoj županiji uopće za to stanje nije zabrinuta što pokazuje nedavna afera s pokušajem instaliranja podobnog upravitelja NP Plitvice.

Iako se u javnosti ne spominju neki drugi problemi, ističem problem kvalitete zraka u urbanim sredinama, izigravanje postupka procjene utjecaja na okoliš kojim se odobrava izgradnja industrijskih postrojenja u područjima za stambenu izgradnju, problem buke u naseljima zbog prometa.”

Objasnio je zašto Hrvatska neće moći izbjeći plaćanje penala.

Gospodarenje otpadom je u području zaštite okoliša vjerojatno najbolnija točka jer ne postoji nikakva politička odgovornost na lokalnoj razini za neprovođenje zakona i zbog toga je Hrvatska na vrhu u odlaganju otpada i na začelju u recikliranju otpada. Uz nekoliko svijetlih primjera, većina Hrvatske je u problemima koji će postati još veći jer se tvrdoglavo odbija promijeniti namjena centara gospodarenja otpadom i zadržavaju se stari koncepti i stare tehnologije koje će u konačnici građanima povećati račune za odvoz otpada. Izgubljeno je puno vremena, puno novca je potrošeno nenamjenski i nažalost smatram da Hrvatska neće izbjeći plaćanje penala u budućnosti”.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI