Iako im se spočitavalo pitanje koje se odnosi na zastupnike nacionalnih manjina, argumentirajući kako se manjinama na ovaj način žele uskratiti stečena prava te da nije u skladu s Ustavom, čini se kako ovi argumenti ipak nemaju stvarno uporište.
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
„Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor.
Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 4% važećih glasova birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.“
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
„Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.“
Pitanja su ovo s kojima na referendum želi izaći inicijativa “Narod odlučuje”, a ako je suditi prema dosad prikupljenim potpisima za referendum – i veliki broj hrvatskih građana.
Iako im se spočitavalo pitanje koje se odnosi na zastupnike nacionalnih manjina, argumentirajući kako se manjinama na ovaj način žele uskratiti stečena prava te da nije u skladu s Ustavom, čini se kako ovi argumenti ipak nemaju stvarno uporište.
Naime, jedan od sukreatora oba referendumska pitanja je Most – ov Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava te nositelj predmeta Izborni sustavi i Izborno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ujedno i saborski zastupnik i član saborskog Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav.
“Pitanja su u skladu s Ustavom”, odbacuje prof. Podolnjak kritike pritom dodajući kako je gostovao na brojnim tribinama na kojima je detaljnije i šire obrazlagao referendumska pitanja – kao profesor, a ne u ulozi političara.
Jedna od takvih organizirana je 14. svibnja na Filozofskom fakultetu u organizaciji studenata, a prof. Podolnjak je tada upozorio da je upravo sam izborni sustav najmanipulativnije sredstvo politike, zbog čega ga je potrebno ugraditi u Ustav.
Podolnjak je na spomenutoj tribini još dodao kako u nizu znanstvenih članaka već godinama tvrdi kako temeljna izborna pitanja treba konstitucionalizirati, odnosno staviti ih u Ustav, a ne prepustiti ih zakonodavcu koji je posljednjih desetljeća vrlo često mijenjao izborna pravila i čitav izborni sustav tako da je u hrvatskom slučaju lako govoriti o izbornom inženjeringu i jasnim manipulacijama u hrvatskom zakonodavstvu.
Upravo iz ovih razloga Most – ov saborski zastupnik konzultiran je od strane inicijative “Narod odlučuje”, a kako nam otkriva, kao ustavni stručnjak surađivao je i na prvotnom pokušaju referenduma kojim se u Ustav željelo unijeti načelo preferencijalnog glasovanja.
“S referendumskim inicijativama počeo sam surađivati puno prije političkog angažmana u Most – u”, ističe prof.Podolnjak te dodaje kako mu je bitno da birači sami definiraju svoj stav i kakav izborni sustav žele.
Osvrćući se na tvrdnje o opstrukciji od strane gradonačelnika i načelnika pri prikupljanju potpisa za referendum, prof. Podolnjak ističe kako niti jedan gradonačelnik ili načelnik ne mogu ocjenjivati je li nešto ustavno ili nije.
“Ocjenu o ustavnosti može donijeti samo Ustavni sud, a ponašanje gradonačelnika i načelnika možemo nazvati opstrukcijom demokratskog procesa. Oni za takvo ponašanje nisu imali nikakva zakonska utemeljenja”, zaključuje prof. Robert Podolnjak te dodaje kako su ovi problemi bitno utjecali i na broj prikupljenih potpisa incijative.