PROSTITUCIJA JE DIO HRVATSKE TRADICIJE ‘Građani su nekoć umjesto ljubavnica tražili usluge dama noći’

Tema prostitucije ponovno je zakucala na vrata.

U Hrvatskoj se javnosti stječe dojam svenarodnog puritanizma i moralne čistoće na svim instancama. S druge strane, prostitucija u ovim krajevima gotovo da je dio tradicije. A klijentela dolazi iz svih društvenih slojeva.

Karl Marx u srazu sa seksualnom revolucijom

Prostitucija je ipak neeuropska tradicija koja dolazi s izvora – Bliskog istoka. Herodot je tako pisao o ‘svetoj prostituciji’ u ‘nebeskim kućama’ sumerskih vladara kojima je rukovodilo svećenstvo. Hijerarhija se tako razvijala u hramovima božice Ištar (Inanna, Easter) gdje su postojale tri skupine časnih žena – one koje smiju općiti u hramu, one odlaze klijentima i one koje posao traže po ulicama. Kanaan uvodi standard žigola, Feničani ga šire diljem Mediterana, a antička Grčka i Rim promoviraju i pederastiju kao posve uobičajenu praksu. I to je sve trajalo do rimskog cara, svetog Konstantina – okrutnog Nišlije koji je zbog promocije kršćanstva u Rimsko Carstvo uveo princip progresivnog i radikalnog uklanjanja izvornih europskih tradicija. Abrahamske religije borile su se za očuvanje ćudoređa dok im je kler paralelno nastavljao s bludničenjem.

Nakon Srednjeg vijeka prostitucija polako odlazi u ilegalu, odnosno ruke kriminalnog miljea. Veliki ratovi 20. stoljeća pokazuju lice i naličje takvih ideja – vojaci su okrjepu tražili u prostitutkama, a u državama gdje su takve prakse bile zabranjivane odvijala su se masovna silovanja na okupiranim područjima. Karl Marx je aboliciju prostitucije smatrao nužnim udarom na kapitalističku eksploataciju radnika, Engels je i brak smatrao oblikom ‘kurvanja’ dok se Lenjin zgražao nad seksualnim radnicama. Komunisti su prvi zabranili prostituciju, uslijedila je nacistička Njemačka, a sve ostalo je povijest. Dolazak seksualne revolucije ženama je omogućio da same odrede čime se žele baviti pa se zapadna Europa polako vraća izgubljenoj tradiciji nakon pada socijalizma. Pretpostavlja se da na Dalekom istoku čak 75% muškaraca plaća seksualne usluge, unatoč kunjenju kako tomu nije slučaj.

Prostitucija bila dio hrvatske tradicije, ustaše, četnici i komunisti je zabranili



Religije na prostituciju gledaju kao na grijeh, no najčešće ne kao na preljub, a naročito ne kao na silovanje. Sve do Drugog svjetskog rata bludilišta po Hrvatskoj nosila su obrtnice, a prostitucija je cvjetala sve do mračnog doba totalitarnih poredaka – fašisti, nacisti i komunisti glumili su lažni moral dok su sami nerijetko i vlastita tijela prodavali klijentima. Zagrebački bludilišni pravilnik regulirao je razvijenu scenu ‘pufova’ pa je na tadašnjih 75.000+ stanovnika bilo preko 200 bludnica koje su za razliku od trenutne situacije uspješno punile gradski proračun. Ilegalno su zapravo radile samo one koje su bile ili bolesne ili premlade. Kultne madam poput Roze ili Katarine Sprinz takvu su konkurenciju redovno prijavljivale, radi ‘izostanka koncesije’ – baš kao što bi današnji ministar financija Marić od njih i nalagao.

Tako je nedavno objavljen i cjenik bordela u Slavonskom Brodu koji je nekoć bio bitna vojna lokacija u vojnoj krajini Habsburške Monarhije. Bludilišta su dobro zarađivala, Beč je tradiciju nastavio do danas. Josip II. je smatrao da se moral neće popraviti kažnjavanjem već prevencijom. Prva velika zabrana počinje za vrijeme diktature u Kraljevini Jugoslaviji, NDH dodatno pooštrava sankcioniranje, a Titova Jugoslavija nešto blaže promatra priču, no vođena svjetonazorskim elementima u marksizmu prolongira prohibiciju. Hrvatska je trenutno među rijetkim državama u svijetu gdje se kažnjava i prostitutke i klijente. Što se pak relativno rijetko događa i u praksi. Logični zaključak je da prostitucija i dalje itekako postoji, a njome upravljaju oni koji imaju utjecaja na policiju i sudove. Zarada ruši rekorde, a proračun ostaje prazan. Sve suprotno od zdravog razuma i tradicije.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI