Projekt upravljanja vodama na otocima povodom Svjetskog dana voda: Vis i Lastovo bit će primjeri dobre prakse

Marko Prpic/PIXSELL

Uz zastupnika Piculu i Ivana Matića iz njegovog Ureda, u ovaj međunarodni projekt uključeni su: Christian Pleijel i Mairtin O’Mealoid, Anders Nordström sa Sveučilišta u Stockholmu te Maxime Bredin, predstavnik Sveučilišta u Brestu.

Potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za otoke Tonino Picula organizirao je panel raspravu o otocima te ugostio predstavnike osam malih europskih otoka iz: Hrvatske, Francuske, Grčke i Irske, u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Panel održan povodom Svjetskog dana voda početak je međunarodnog projekta „Water saving challenge“, a ima za cilj racionalno upravljati vodama na otocima. Okupio je po dva otoka iz četiri zemlje EU, među kojima su i Vis i Lastovo. Predstavnici tih otoka u raspravi su razmijenili iskustva i znanje za razvoj modela rješavanja nestašice vode, a tijekom ove godine razvit će planove štednje vode.

„Nedostatak pitke vode pogađa mnoge europske otoke, a cilj našeg projekta je smanjiti potrošnju vode, odnosno uštedjeti i vodu i novac. To ćemo postići pomoću inovativnih tehnoloških rješenja i promjene svakodnevnih ljudskih navika, a Vis i Lastovo mogu biti primjeri dobre prakse ne samo za druge otoke već i ugrožene obalne zajednice“, poručio je zastupnik Picula.

Projekt će trajati cijelu godinu, a Picula je najavio da će se sljedeći sastanak radne skupine zadužene za izradu modela upravljanja vodama održati u rujnu u Komiži, nakon terenskog istraživanja. Zatim će se izraditi modeli za ostale otočne zajednice. Rezultati će biti predstavljeni u studenom u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Hrvatsku je na panelu predstavljala delegacija predstavnika komunalnih društava s Visa i Lastova te predstavnici više udruga s dalmatinskih otoka, kao i predstavnika nacionalnih parkova i parkova prirode s otoka srednjeg i južnog Jadrana koji su dobili priliku međusobno razmijeniti iskustva.



Lučijano Sangaleti iz Komunalca Lastovo naglasio je kako se podaci o gubicima vode zapravo skrivaju, ali u prosjeku iznose između 50 i 80 posto, a oni su prvi koji su napravili analizu cijelog područja. Slaven Kevo, prestavnik Vodovoda i odvodnje otoka Visa, upozorio je kako Vis ovog ljeta očekuje redukciju vode zbog izrazito sušne godine, što govori o nužnosti ovakvog projekta.

Christian Pleijel s Kraljevskog tehnološkog instituta u Švedskoj rekao je kako je „cilj ovog projekta dokazati kako možemo kao ljudi, otočani, industrije, poduzetnici, tinejdžeri… smanjiti potrošnju vode i ne rasipati je uludo. Primjerice, da postignemo da se osnuje hotel koji može sačuvati vodu i da gosti rado odlaze u njega baš zbog toga što uspješno štedi vodu.“

Dr. Christoforos Perakis iz grčkog Centra za izvore obnovljive energije najavio je kako planiraju da otok Agios Efstratios postane „prvi grčki zeleni otok, a cilj je svu energiju dobiti iz obnovljivih izvora“. Kao odličan primjer štednje vode najavio je novi projekt o izgradnji hibridne elektrane koja kombinira snagu vjetra i vode na otoku, što ga čini potpuno energetski neovisnim.

Mairtin O’Mealoid iz Europske federacije malih otoka (ESIN) s irskog otoka Cape Clear najavio je veliku investiciju irske vlade u cjevovod jer se pokazalo da se čak 60 posto vode izgubi od crpilišta do potrošača. „Taj je projekt rezultat rada otočana i političara i zato sam iznimno zahvalan zastupniku Piculi na podršci i predanosti ovom projektu“.

Uz zastupnika Piculu i Ivana Matića iz njegovog Ureda, u ovaj međunarodni projekt uključeni su: Christian Pleijel i Mairtin O’Mealoid, Anders Nordström sa Sveučilišta u Stockholmu te Maxime Bredin, predstavnik Sveučilišta u Brestu.

Na panelu o otocima izneseno je mnoštvo korisnih i pozitivnih primjera učinkovitog upravljanja vodom kao najvažnijim resursom. U raspravi su ukazali da se otočnim vodnim resursima često i predugo loše gospodarilo te da su otočanima bila nametana neučinkovita rješenja s kopna. Iako je mnogo toga još uvijek na puta učinkovitog i održivog rješavanja otočne vodne, ali i energetske svakodnevice, okupljeni su zaključili da je već i samo otvaranje ovakvog međuotočnog dijaloga velik i značajan iskorak koji će svima omogućiti bolje i učinkovitije djelovanje na unapređenju života na otocima diljem Starog kontinenta.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI