PROIZVODNJA KOKAINA RUŠI REKORDE Je li GMO sorta ‘La Millionaria’ dokaz da Monsanto vlada Kolumbijom?

wikipedia

Zapanjujući podaci o rekordnom porastu uporabe kokaina u post-kartelskoj Kolumbiji iznenadili su brojne novinare. Ako nema kartela, ako su milicije na izdisaju, tko upravlja proizvodnjom i distribucijom?

Što ako Monsanto stoji iza GMO usjeva koke?

Pod Kokom se podrazumijeva bilo koja kultivirana biljka od četiriju postojećih (bolivijska Coca, amazonski Ipadu, kolumbijski Novogranatense, peruanski Truxillense) iz obitelji Erythroxylaceae. Biljka raste u zapadnom dijelu Južne Amerike – Peruu, Boliviji, Kolumbiji, Ekvadoru i Argentini, a u posljednje vrijeme i Meksiko nastoji razviti njezinu kultivaciju. Koka je najpoznatija po svom psihoaktivnom alkaloidu kokainu kojeg ovisno o potenciji svaki list sadrži u 0.25% do 0.77% obimu. Što odgovara na vaše pitanje može li se žvakanjem lišća osjetiti kokainski efekt – može, ali u iznimno suptilnim odnosima – hektar koke tako sadrži 1.864 metričke tone suhog lišća, a to posljedično sadrži 0.0034 metričke tone kokaina. Dakle, nešto manje od 300 grama suhog lišća koke daje oko gram čistog kokaina.

Koliko je uzgoj profitabilan, govori i činjenica da je izuzev četiri nabrojane podvrste stvorena i peta, tzv. ‘La Millionaria’, odnosno kemijski hibrid Boliviana negra, otporan na herbicid glifosat. U famoznom propalom projektu ‘Rat protiv droga’ razvijen je akcijski plan poznat kao ‘Plan Colombia’ u kojem su DEA i kolumbijska Vlada došli do ideje aerosolnog zaprašivanja kokinih plantaža, s ciljem uništenja biljke. Kolumbijski farmeri su uz financijsku pomoć kartela uzgojili hibrid otporan na glifosat. Ili, u pitanju nije ‘kemijski hibrid’ nego GMO, a u kreaciji im je pomogao zloglasni Monsanto – što implicira da je ova korporacija umiješana u kokainski biznis. Nakon što je otkriven novi soj, američka Vlada je prestala sa zaprašivanjem i stvar se pogodno gurnula pod tepih.

Od džungle do Zagreba cijena raste i do 70 puta, a kvaliteta značajno pada



Danas se upravo ova opcija Superkoke izdvaja kao ‘teorija zavjere’ o razlozima velikog porasta uzgoja lišća. Za tako široku akciju bila bi potrebna suradnja Monsanta (Bayera), DEA-e i kolumbijske vlade, pa se nitko ni ne usudi postaviti pitanje. Lišće koke se inače uzgaja u Južnoj Americi zbog potencije na koju utječe nadmorska visina (u Južnoj Americi na odgovarajućoj razini), a potencija značajno utječe na količinu koke potrebnu za velike količine proizvedenog kokaina. Prevedeno – jednostavno nije isplativa za uzgoj u Europi ili SAD-u, jer je a) ilegalna, b) bila bi potrebna enormna količina prostora za relativno male količine kvalitetnog kokaina, što je ogroman sigurnosni problem narkokartela. Zato ju je najekonomičnije proizvoditi u militantnim okruženjima džungli u Andama.

To je tradicija pa je i uzgoj legalan, a i iskustvo iz nekih ranijih razdoblja daje tim argumentima za pravo. Naime, u ranim tridesetima Japan je proizvodio čak 23.3% svjetske koke, što se promijenilo tek uvođenjem restriktivnih zakona. U Kolumbiji ili Peruu se tako gram visokokvalitetnog kokaina (preko 75% čistoće) može kupiti za cijene od 10,00 do 30,00 kuna. Kada ‘bijelo’ dođe na zagrebačke ulice, za 500,00 kuna dobivate otprilike 40% čistoću dok se za cifru od 900,00 kuna može dobiti i do 74% čistoće. Riječ je o istraživanju iz 2016. godine, tako da je moguće da se zbog povišenih zahtjeva (broj turista) kvaliteta i povisila. No prava je enigma je li riječ o dosadašnjem kokainu ili GMO izvoru pod kontrolom nepoznatog proizvođača. Čiji identitet možda neće ni biti otkriven još neko vrijeme.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI