Predsjednica defenitivno otvorila frontu prema Plenkoviću: „Predugo stojimo, a drugi nas prestižu! Tko i gdje donosi ili ne donosi odluke?“

0
86
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

"Hrvatska ima jednu od najlošijih stopa omjera izvoza u odnosu na BDP u srednjoj Europi. Gledamo li izvoz roba, bez usluga - taj je omjer još gori. Dok smo bili nekada razvijeniji pa izjednačeni danas smo 85 posto razvijenosti srednje i istočne Europe“, rekla je Predsjednica

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je u Opatiji govorila o položaju Hrvatske u međunarodnom okruženju, u sklopu održavanja 25. savjetovanja „Ekonomska politika Hrvatske u 2018.“ U svom govoru žestoko je kritizirala Plenkovićevu vladu.

“Predugo stojimo, a drugi nas prestižu, ili nam sve više odmiču. Mogu se složiti da vidim ljudski potencijal kao najveći problem Hrvatske. No pitanje koje se nameće je možemo li biti zadovoljni rezultatima savjetovanja? Možemo li ih povezati s politikama i reformama? Razmjenjujemo mišljenja i stajališta, ali moramo se upitati o njihovoj učinkovitosti”, rekla je Predsjednica.

Loading...

Dodala je kako se moramo postaviti u kontekst okruženja želimo li imati objektivan pristup. 

“Naši rezultati dobivaju pravu vrijednost kad se uspoređujemo s pravom konkurencijom. Slijedom takvog pristupa možemo zaključiti kako slika nije blistava niti nam daje razloga za zadovoljstvo nego naprotiv, za nemir i tjeskobu. Za osjećaj potrebe za žurnim djelovanjem”, rekla je Grabar-Kitarović.

Hrvatska, nastavila je Predsjednica, ima jednu od najlošijih stopa omjera izvoza u odnosu na BDP u srednjoj Europi.

“Gledamo li izvoz roba, bez usluga – taj je omjer još gori. Dok smo bili nekada razvijeniji pa izjednačeni, danas smo 85 posto razvijenosti srednje i istočne Europe. Stopa porasta produktivnosti zaposlenosti i BDP-a od 2013. do 2016. u Hrvatskoj među najnižima su u EU. Imamo jedu od najnižih stopa aktivnosti radne snage. Udio ljudi s rizikom od siromaštva među najvišima je u EU”, rekla je Grabar Kitarović.

Upitala je kakvu perspektivu imaju mladi, kada s najvišom prosječnom dobi u EU napuštaju roditeljski dom.

“Hrvatska ima skoro najniža socijalna davanja za mlade u EU. Još više zabrinjava što u tim davanjima nema davanja za obrazovanje, već se zadržavamo na davanjima za nezaposlenost i invalidnost. Među najslabijima smo u testovima iz matematike u EU. Dok drugi napreduju mi stojimo na začelju. Ostajemo nekonkurentni u području ljudskih resursa”, nastavila je Predsjednica. 

Ovo je, kaže, “navodi na zaključak kako predugo stojimo, a drugi nas prestižu ili nam sve više odmiču”. 

“Nakon nekoliko godina rasta Hrvatska je pala za 8 mjesta na Doing Business listi. Ispred nas su mnoge države koje nismo smatrali konkurencijom. Danas oni tako mogu gledati na nas. Znakovito je da nismo nazadovali u broju bodova. No druge su države u pravilu napravile puno jače reforme i veće pomake na listi”, rekla je Grabar-Kitarović.

Od državnih struktura do šireg društva i javnosti, najavu promjena često, kazala je Predsjednica, dočekuju defetistički i s velikim otporom.

“Sve ovo zvuči prilično crno i negativno, no znamo da nije sve tako. U Hrvatskoj imamo odličnih primjera izvrsnosti, tvrtki koje zapošljavaju i bore se na globalnoj razini. Volimo ih nazivati svojim perjanicama. No moramo biti svjesni kako od toga nemamo ništa sve dok su nam one perjanice bez pratitelja, dok nemaju one koji ih slijede, sve dok nam one predstavljaju iznimku, a ne načelo”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

Pokazali smo, kaže, u brojnim situacijama koliko smo posebni, “ali to smo pokazivali u kriznim situacijama, gdje je bila potrebna brza reakcija”.

“Često i s ad hoc rješenjima koja ne prerastaju u primjer dobre prakse. Zašto je tome tako? Zašto domišljatost i sposobnost ne pokazujemo u doba blagostanja?”, upitala je Predsjednica.

Od početka svoga mandata, kaže, ističe gospodarske ciljeve.

“Dvije i pol godine kasnije, unatoč nekim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima i trendovima, i dalje nema pravih rezultata, pravih aktivnosti, i dalje se slažemo, ali ne možemo reći da se nešto pomiče. Mogu podsjetiti na neke primjere tema i projekata koji su uvijek tu, koji su vječni: poticanje izvoza i ulaganja, rješavanje demografske problematike, društvo znanja, sređivanje i usklađivanje zemljišnih knjiga, reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, reforma tromog pravosudnog sustava, unapređenje poslovnog okruženja, poticanje poduzetništva”, rekla je Grabar-Kitarović.

Podsjetila je na primjer LNG terminala na Krku.

“Projekt koji je pokrenut kad i poljski projekt. I dok je poljski terminal pušten u pogon u listopadu 2015. godine, LNG terminal na Krku još je na razini papirologije”, rekla je i dodala: “Strukturne reforme postale su toliko apstraktne, da ih se u javnom prostoru ne doživljava. Postoje liste preporuka, ali malo ih se realizira. Time dolazimo do pitanja tko i gdje donosi, odnosno ne donosi odluke. S ove pozicije mogu zaključiti kako je možda najveći problem pred nama”, zaključila je Grabar Kitarović.