Premijer Andrej Plenković u izuzetno je nezavidnoj poziciji, a sasvim sigurno u prilog mu ne ide niti mogući referendum o promjeni izbornog zakonodavstva, što se uostalom dalo naslutiti i iz njegove izjave kojom ga je prokomentirao. “Treba vidjeti jesu li pitanja za referendum u skladu s Ustavom. To je prije svega na Odboru za ustav. Takva vrsta pitanja, kojima se prava manjina smanjuju na referendumu, kompletno su promašena, čak neodgovorna”, oštro je ustvrdio premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana.
Zanimljivo je kako se sličnom retorikom prije toga poslužio i predstavnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru Furio Radin. “Ako inicijativa Narod odlučuje ne stigne na Ustavni sud, ja više nemam što raditi u Saboru, ali do toga neće doći!”, rekao je Radin. Na konferenciji za medije održanoj prije nekoliko dana koordinator spomenute inicijative i jedan od zagovornika referenduma Zvonimir Troskot zapitao se kako Radin zna da će Ustavni sud stopirati referendum te poručio kako je situacija između njega i premijera Plenkovića politička ucjena, reketarenje i apsurd zbog kojega je i stasala inicijativa građana.
No, uzme li se u obzir način na koji se biraju Ustavni suci ne čudi mogućnost kalkuliranja i inovlviranja politike u njihove odluke. Naime, posljednji suci birani su 2016. godine, a među njima najzanimljivija su imena Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke i Davorina Mlakara. Kao što je poznato, Antičević Marinović bivša je SDP-ova saborska zastupnica, dok je Leko u Milanovićevoj eri šefovao Saborom, a s druge strane Mlakar je tek jedan u nizu HDZ-ovih kadrova u Ustavnom sudu kojega se domogao usprkos vrlo neugodnoj i nadasve gadnoj aferi.
Inače, kandidate za ustavne suce predlažu stranke saborskom Odboru za Ustav koji zatim odlučuje o kandidaturama. Glasovanje i potvrdu donosi Sabor, a da bi netko imenovan sucem Ustavnog suda mora dobiti dvotrećinsku većinu saborskih zastupnika, točnije 101 zastupnika što je nemoguće bez dogovora dviju najvećih stranaka. U Ustavni sud s HDZ-ova popisa ušli su tako posljednji put uz Mlakara i Snježana Bagić te Mario Jelušić. Potom, sudac kaznenog odjela Vrhovnog suda Branko Brkić i odvjetnik Miroslav Šumanović.
S SDP-ove liste Ustavnog suda domogli su se Leko, Antičević-Marinović, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. U listopadu 2017. godine izabrana su još dvojica sudaca Mato Arlović, SDP-ovac koji je reizabran, ali i Goran Selanac. HDZ je na koncu, usprkos Plenkovićevom inzistiranju na Miroslavu Šeparoviću i Antunu Pačariću, pristao na potporu Arloviću, kao što su zbog Šeparovića prihvatili Selanca koji je bio dio kompromisnog rješenja dviju velikih stranaka.