Petir je podnijela amandmane na Uredbu koja je u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske te je zatražila izuzeće Hrvatske jer tijekom Domovinskoga rata nije mogla upravljati svojim šumskim područjima
Na današnjem Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu raspravljano je o amandmanima na Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo u klimatsko energetski okvir 2030. (tzv. LULUCF).
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir podnijela je amandmane na Uredbu koja je u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske te je zatražila izuzeće Hrvatske jer tijekom Domovinskoga rata nije mogla upravljati svojim šumskim područjima.
Prema čl. 8. prijedloga Uredbe nova referentna razina za šume određivat će se „temeljem nastavka dosadašnje prakse i intenziteta upravljanja šumama, kako je za nacionalne šume prema vrsti i dobnom razredu dokumentirano od 1990. do 2009. godine“.
Zastupnica Petir naglasila je kako to za Republiku Hrvatsku predstavlja velik problem zbog Domovinskoga rata, kao i posljedica koje je rat ostavio. „Pozivanje na praksu od 1990. do 2009. znači neuvažavanje promjena te je upitna relevantnost politike iz 2009. za primjenu u razdoblju od 2021. do 2030. godine, rekla je Petir.
Naime, zbog Domovinskoga rata od 1991. do 1995., kao i posljedica koje je rat ostavio, poput miniranosti dijela šuma i šumske infrastrukture gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj bilo je smanjenog intenziteta.
Petir je pojasnila kako se i etat za razdoblje od 1991. do 2009. realizirao znatno manje i iznosio je oko 60 posto sadašnjih količina. Napomenula je kako bi akumulacija drvne zalihe koja se posljedično dogodila uslijed izvanrednih okolnosti mogla značajno utjecati na izračun buduće referentne razine gospodarenja šumama od 2021. do 2030. godine.
„Smatram da bi Hrvatskoj trebalo omogućiti iznimku te da se za izračun koristi neko drugo razdoblje koje predstavlja bolji uzorak za procjenu intenziteta gospodarenja u normalnim okolnostima te sam u tom smislu i podnijela amandmane“, rekla je Petir.
Ona je napomenula kako u Uredbi nije uzeta u obzir specifičnost pojedinih država članica u dovoljnoj mjeri jer određivanje fleksibilnosti na temelju udjela poljoprivrede u razdoblju od 2008. do 2012. godine kao jedinog kriterija nije prihvatljiv za Republiku Hrvatsku i nije dodatno obrazložen u procjeni.
Zastupnica Petir na Odboru je dobila obećanja kolega zastupnika članova Odbora, kao i Europske komisije da će njezine primjedbe biti uzete u obzir.