Zaključujući radionicu, zastupnica Petir naglasila je kako je načelo predostrožnosti povezano s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti koja su upisana u temeljne ugovore o EU te ih smatra ključnima za prosperitet Unije i svih njezinih građana kao i za njezin svekoliki daljnji napredak
Kako donošenje odluka zasnovanih na napretku znanosti, inovacijama i razvoju tehnologija, uključujući i reguliranje mogućih učinaka, utječe na one kojima su namijenjene te kako će to utjecati na razvoj područja rada, zapošljavanja, sigurnosti na radu, razvoj tržišta, cijena, obrazovanje mladih i slobodu samo su neka od pitanja o kojima je raspravljano na radionici „Etički i socijalni izazovi tehnologija koje se primjenjuju u poljoprivredi – pitanja za donositelje odluka” održanoj 25. siječnja u Europskom parlamentu pod predsjedanjem hrvatske zastupnice Marijane Petir.
Otvarajući radionicu, zastupnica Petir rekla je kako je „napretkom znanosti odgovornost za donošenje odluka i dalje na političarima koji moraju donositi dobre i informirane odluke”. Za takve odluke ključno je, naglašava Marijana Petir “povjerenje u znanost i znanstvene spoznaje te su upravo etička pitanja često ‘jezičac na vagi’ koji određuje smjer donošenja odluka”. Smatra kako je nužno raspraviti o tome kako donositi odluke u trenucima kada znanstvena istraživanja nisu pouzdana i ne nude odgovore na pitanja koja zanimaju političare, a tomu u prilog ide i radionica.
„Načelo predostrožnosti gotovo je nezaobilazno u području primjene novih znanstvenih spoznaja, inovacija i tehnologija u biomedicinskim znanostima, političkih i administrativnih odluka poveznih sa zaštitom okoliša i zdravlja ali i sigurnosti hrane i njezine proizvodnje ili pak očuvanja bioraznolikosti“, naglasila je zastupnica Petir. Genetska raznolikost je važan i nenadoknadiv biološki resurs koji je stvaran milijunima godina, za čije očuvanje je važno primijeniti princip predostrožnosti kako ga nove poljoprivredne tehnologije i tehnike uzgoja ne bi bespovratno uništile, rekla je Marijana Petir.
Dodala je da zanemarivanje etičkih načela dovodi do kršenja temeljnih prava čovjeka, ali i naroda. “To se ponekad događa zbog interesa pojedinaca ili interesnih skupina te se tako zanemaruju rizici, a odluke donose neodgovorno pa se stječe dojam da je profit snažniji od savjesti i zdravog razuma a to ne smije biti tako”, rekla je Petir. Treba se zapitati o iskrenosti onih koji tvrde da će pomoću genetskih modifikacija proizvesti dovoljno hrane za siromašne i gladne, kada svi znamo da pitanje gladi nije pitanje hrane već pitanje politike. Je li moralno i znanstveno opravdano pod krinkom prehrane čovječanstva kontaminirati poljoprivredno zemljište i bespovratno uništiti okoliš i biološku raznolikost? Je li prihvatljivo da se patentira sjeme umjesto da bude jednako dostupno svima? Kako smo dozvolili da tri tvrtke drže 53% svjetskog tržišta sjemenom i upravljaju prehrambenim lancem cjelokupnog čovječanstva? Petir je rekla da je važno da se odluke političara temelje i na etičkim normama jer „naše odluke mogu imati dalekosežne posljedice za ljude, ali i za druga živa bića i okoliš“.
Uvodno predavanje na radionici održao je bivši predsjednik Europske grupe za etiku u znanosti i novim tehnologijama, profesor Julian Kinderlerer (Sveučilište u Cape Townu, Južnoafrička Republika) koji je govorio o inovacijama i (bio)etici te je ujedno i moderirao radionicu. Naglašavajući etička i socijalna pitanja povezana s proizvodnjom dostatnih količina zdrave hrane, ali i pitanja političke odgovornosti očuvanja vodnih i prirodnih resursa (tla, gena, minerala) za generacije koje dolaze. „Održivo korištenje resursa i poštena trgovina poljoprivrednim proizvodima na svjetskoj razini važne su radi poštivanja potreba budućih generacija. Ukoliko se uvode nove tehnologije, potrebno je ispitati koristi, ali i njihov utjecaj na zdravlje ljudi, životinja i okoliš te rizik zadržavanja postojeće tehnologije“, rekao je Kinderlerer.
O novim mogućnostima sintetske biologije, ali i izazovima s kojima se u primjeni te tehnologije možemo susresti govorio je profesor Helge Torgersen s Instituta za procjenu tehnologija Austrijske akademije znanosti. U 2015. tri su Europska znanstvena odbora smatrala sintetičku biologiju u širem smislu kao „primjenu znanosti, tehnologije i inženjeringa kako bi se ubrzalo stvaranje, proizvodnja i/ili modificiranje genetskog materijala u živim bićima“.
Norvežanka dr. sc. Anne Ingeborg Myhr (GenØk-Centar za biosigurnost) predavanje je posvetila genetskim modifikacijama u poljoprivredi i izazovima upravljanja rizikom. Uzimajući norveški pristup kao case study prikazala je pet kriterija za procjenu pri čemu Norveški zakon smatra da su socio-ekonomski kriteriji održivosti, doprinosa društvu i etike važni kriteriji u procjeni GMO prije uzgoja, uvoza i korištenja namirnica ili hrane za životinje te je dodala i procjenu rizika.
Pri kraju je radionice profesor bioetike s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Amir Muzur govorio o načelu predostrožnosti između europske bioetičke tradicije i američkog pragmatizma osvrnuvši se na tradicionalne temelje, principe i metode koje se odnose na dvije bioetičke škole i trendove. Ujedno je pokazao istovjetnosti načela predostrožnosti i europske bioetičke tradicije.
Zaključujući radionicu, zastupnica Petir naglasila je kako je načelo predostrožnosti povezano s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti koja su upisana u temeljne ugovore o EU te ih smatra ključnima za prosperitet Unije i svih njezinih građana kao i za njezin svekoliki daljnji napredak.
STOA panel (Panel za Procjenu mogućnosti koje daju znanost i tehnologija), odjel je Opće uprave za istraživanje Europskog parlamenta, a glavna mu je zadaća da znanstvenim istraživanjima u suradnji sa stručnim i znanstvenim ustanovama iz cijele Europe, ali i svijeta (Švicarske, SAD, Rusije, zemalja kandidata i drugih), pomogne u provedbi istraživanja i izrade izvješća za potrebe rada pojedinih odbora Europskog parlamenta.
Zastupnica Marijana Petir članica je STOA panela od 2014. u ime Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta čija je punopravna članica te je prva i jedina hrvatska zastupnica u tom znanstveno-istraživačkom tijelu Europskog parlamenta.