„Vidimo da su Trumpove izjave kontroverzne i možemo se pitati jesu li to izjave jednog ozbiljnog političara. Svjedočimo nemoći njegove moći“, istaknula je Polović
Zbog navodnog kemijskog napada u Dumi u Siriji ponovno su narušeni odnosi Rusije i Zapada, predvođenog SAD-om. Donald Trump već nekoliko dana prijeti pametnim raketama, a Rusija uzvraća da će posljedice biti nesagledive. Je li vojni sraz Rusije i Amerike postao neizbježan? Hoće li Sirija biti povod sukoba dviju velesila?
Bila je to teme emisije „Otvoreno“ HRT-a u kojoj su gostovali Jelena Jurišić, profesorica na Hrvatskim studijima i politička analitičarka; Branko Caratan, politolog; Jadranka Polović, politologinja; Jan Ivanjek, vojni analitičar; Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost i vojna pitanja Igor Tabak, vojni analitičar.
Svi gosti složili su se da do ozbiljnijeg sukoba između SAD i Rusije, unatoč svim izjavama i napetostima, neće doći.
„S obzirom na to da SAD u tom području ima ratni razarač, nosače avione, u Sredozemlju nuklearnu podmornicu, a u Siriji su najbolji ruski borbeni avioni, vidi se da se tu itekako priprema odmjeravanje snaga. No, do eskalacije sukoba teško da će doći“, rekao je Ivanjek.
Tabak je mišljenja da kad na tom prostoru dođe do nekog sukoba i svi o tome šute, onda je vrlo vjerojatno kriv Izrael. „Oni su dovoljno jaki da mogu intervenirati gdje žele“, dodao je. Ivanjek se nadovezao rekavši kako se jutros iz Izraela gdje je opuštena atmosfera i odvijaju se redovne operacije. „Izrael to sve drži na oku“, kaže.
Ogorec se složio da velika mogućnost eskalacije više nije upitna, iako je velika koncentracija oružja na malom prostoru. Ohrabruju Trumpove izjave da neće baš skoro napasti.
„Odnosi SAD i Rusije eskaliraju. Vidimo da su Trumpove izjave kontroverzne i možemo se pitati jesu li to izjave jednog ozbiljnog političara. Svjedočimo nemoći njegove moći“, istaknula je Polović.
Ona je mišljenja da je Trump pod jakim utjecajem „duboke američke države“, onoga dijela koji objedinjuje vojnoobavještajne i sigurnosne agencije, vojnosigurnosni kompleks i kojem definitivno trebaju nekakvi ratni sukobi. „U svijetu postoje brojna krizna žarišta, međutim sumnjam da bi to moglo rezultirati nekim velikim sukobom u kojem bi se direktno sukobile SAD i Rusija. Rusija je na neki način primirila situaciju, ima umjeren ton iako je svima nama poznato da je Sirija vrlo značajna za Rusiju jer ima jedine dvije baze na Mediteranu. Činjenicu da Rusija više neće otići iz Sirije SAD mora prihvatiti“, istaknula je Polović.
Caratan kaže kako je povijest pokazala da su se Moskva i Washington uvijek trudili izbjeći direktan konflikt. U Siriji se posebno vodilo računa da ne bi došlo do bliskog susreta američkih i ruskih aviona.
„U Siriji je situacija komplicirana ako se pogleda upletenost različitih snaga, etniciteta, religija, interesa… Situacija prije tri dana je izgledala gora nego u vrijeme Hladnog rata, međutim kad se pročita ova zadnja izjava predsjednika Trumpa, vidi se da se stvari vraćaju u kolotečinu“, rekao je Caratan. Složio se Rusija nema namjeru povući se iz Sirije. Ondje ima jake pozicije pridonoseći slomu Islamske države.
Opisujući situaciju u Siriji, Caratan se slikovito izrazio – kao leopardova koža – Turci žele riješiti svoj problem s Kurdima u Siriji, Kurde podupiru s jedne strane Rusi, s druge Amerikanci, Iran podupire svoje ljude, predsjednika Sirije i Hezbolah u Siriji, ljudi predsjednika – alaviti, manjina su sirijskog stanovništva.
„Rusija s izjavama rijetko izlazi u javnost i time pokazuju da nemaju razloga za zabrinutost. Kontaminiraju zračni prostor Sirije u dijelu koji je neophodan. Rusi imaju rakete pametnije i brže od zvuka, a Amerikanci će ih testirati tek sljedeće godine. U svakom slučaju, Rusija se ne samo u ekonomskom nego i u političkom smislu čini kao pobjednik“, izjavila je Jurišić. Naglasila je kako nema razloga s ruske strane za zabrinutost i vjerojatno će sve ići prema rješenju za stolom pregovora.
Polović kaže kako je Trump fasciniran Putinom. Međutim, kada je Trump govorio o dobrim odnosima s Rusijom, mislim da je govorio kao poslovni čovjek.
Govoreći o raznim interesima, Caratan kaže kako Trump vodi računa o uskim ekonomskim interesima. „On je na neki način izolacionalist, a ne intervenist. U biti se radi o političkoj kontroli ekonomskog prostora. Francuska je dugo godina u procesu dekolonizacije kontrolirala Siriju. S druge strana London ima unutrašnje probleme s Brexitom koji nisu baš laki i pozicija britanske premijerke je uzdrmana, tako da jedna vanjskopolitička akcija može skrenuti pozornost“.