Glavne su to mjere koje, kako neslužbeno donosi Jutarnji list, donosi Nacionalna demografska strategija revitalizacije Republike Hrvatske. Dokument bi trebao biti upućen u javnu raspravu tijekom proljeća.
Radnu skupinu koja izrađuje strategiju čini 16 stručnjaka: dr. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, dr. Mario Bara i dr. Roko Mišetić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. Ksenija Bašić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. Nenad Pokos, dr. Ivo Turk, dr. Andreja Brajša Žganec i dr. Dražen Živić s Instituta “Ivo Pilar”, dr. Ivana Dobrotić i dr. Teo Matković s Pravnog fakulteta, dr. Josip Faričić i dr. Snježana Mrđen sa Sveučilišta u Zadru, dr. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. Anđelko Milardović s Instituta za migracije, dr. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest i dr. Andreja Sršen s Hrvatskih studija.
“U prvom je koraku, prije dvije godine, naknada za drugih šest mjeseci povećana s tadašnjih oko 2600 na oko 4000 kuna, a sljedeći je korak potpuno ukidanje limita ili postavljanje izuzetno visokog limita, poput, recimo, trostrukog iznosa prosječne plaće, što bi iznosilo gotovo 20.000 kuna. S obzirom na to da je sljedeća, 2020. godina izborna godina, predviđeno je da se počne primjenjivati te godine, a još će se vidjeti hoće li se primjenjivati od početka ili sredine godine”, otkriva sugovornik Jutarnjeg, jedan od članova radne skupine. Tako bi se i Hrvatska pridružila zemljama u regiji koje imaju punih 12 mjeseci dopusta iz naknadu u visini pune plaće.
“Sve to izvrsno izgleda, no koliko će sve skupa koštati – to još ne znamo”, kaže. Samo delimitiranje naknada već je, kaže, ozbiljan trošak. Povećanje naknade s 2600 na 4000 kuna koštalo je oko 350 milijuna kuna na godišnjoj razini, a potpuno ukidanje limita moglo bi, prema nekim grubim procjenama, koštati još toliko.