Mala zemlja, za velike političare tako nekako opisati bi se mogla Hrvatska i svi njeni politički apsurdi. Apsurdi zbog kojih se našu državu može okarakterizirati kao apsurdistan. Kada već govorimo o našim apsurdima, tada valja spomenuti jedan od najvećih koji se ujedno može promatrati i kao svojevrsni uteg za razvoj zemlje. Naime, sve su hrvatske Vlade, uključujući i ovu u kojoj sjedi premijer Andrej Plenković najavljivale smanjenje administracije te povećanje učinkovitosti. No, osim puno floskula, na tome se planu ništa nije poduzelo.
U zadnjih 25 godina, u Hrvatskoj je osnovano mnoštvo agencija, iz čijih se imena može iščitati kako je njihova glavna funkcija uhljebljivanje. Najviše je agencija u državi bilo u periodu između 2007. do 2010. godine, njih oko 90. Dio političara uvjeravao je javnost da broj agencija raste jer to tako zahtijeva EU, što se u konačnici ispostavilo kao neistina jer su rezanja startala 2010. godine, upravo pod pritiskom Europe.
Postalo je tako jasno kako su agencije nicale u resorima gdje su bile potrebne, ali i tamo gdje njihovo postojanje nije bilo objašnjivo. Primjerice, u Agenciji za savjetovanja bračnih parova donedavno je radilo 107 osoba za čije je plaće iz proračuna na godišnjoj razini odlazilo dva milijuna eura, dok su se oni istodobno bavili time da bračne parove, nakon savjetovanja šalju u lokalne centre za socijalni rad gdje bi se provodio proces mirenja ili pokretao razvod. Agencija za regulaciju željezničkog tržišta radila je, što drugo, nego regulirala željezničko tržište. Apsurd pak leži u tome što hrvatska nema željezničkog tržišta, jer u našoj zemlji djeluje jedan operater – HŽ. Devet zaposlenika koji su se bavili reguliranjem nepostojećeg tržišta dobivalo je godišnje plaće od oko 600 tisuća eura. Hrvatska ima i Agenciju za sigurnost željezničkog prometa u kojoj je 16 osoba, ali i Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu u kojoj djeluje sedam osoba. Svojedobno se za plaće djelatnika Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo izdvajalo oko 20 tisuća eura, a radi se od 12 osoba koje su se bavile organizacijom festivala vina i proslava Martinja. Isti Centar djeluje i danas, a u njemu radi oko 140 osoba.
Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu na plaće petero djelatnika, ali i ostale popratne sadržaje troši oko 700 tisuća eura. Hrvatska prošlost pamti i Ured koordinacije sustava procjene učinka propisa u kojem je bilo zaposleno sedmero ljudi, koji nisu primali stranke niti su donosili ikakve odluke. Sjećate li se tek čuvenog Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenog nuklearnog goriva? A Centra za krš ili pak Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom?
Agencija za obnovu osječke tvrđe, potom Agencija za opremu pod tlakom, Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplovstva, Zavod za sjemenarstvo i rasadništvo – u nedogled bi se tako mogla nizati neobična i kreativna imena koja služe kao poligoni za uhljebe. No, baš kao u onim dosadnim televizijskim reklamama, to još uvijek nije sve – jer na agencije, fondove i ostale nebulozne institucije svojevremeno je formirano i Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, nakon čega uistinu i jest krenulo ukidanje i spajanje suvišnih institucija.
U Hrvatskoj danas tako funkcionira oko 55 takvih pravnih osoba. Najviše je zaposlenih u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a riječ je o 737 osoba. Potom je na listi Hrvatska poljoprivredna agencija te Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Brojne najave smanjenja broja zaposlenih u agencijama, nikad nisu realizirane do kraja, što ne čudi budući da bi se na udaru našli zaposlenici agencija, koji su ujedno i potencijalni glasači te dio hranidbenog lanca. Primjera radi, u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje radilo je 70 djelatnika od toga sedam pomoćnika, 15 načelnika odjela i 37 rukovoditelja odsjeka. To pokazuje da je čak 59 osoba na rukovodećim pozicijama.