Enormno visoke zatezne kamate – koje su u Hrvatskoj godinama bile i desetak posto više nego u Austriji i Njemačkoj te čiju visinu danas određuju privatne banke, a ne Hrvatska narodna banka, glavni su krivac za uništavanje mnogih tvrki te za eksploziju dugova i dužničko ropstvo u Hrvatskoj! Zaključak je okruglog stola o problemu određivanja zatezne kamate – koji se u organizaciji zastupnika Ivana Lovrinovića i stranke Promijenimo Hrvatsku održao u Hrvatskom saboru.
Zanimljivo je da su do tog alarmantnog zaključka istovremeno došli znanstvenici istraživači, odnosno ugledni sveučilični profesori pravne i ekonomske struke, baš kao i suci te odvjetnici praktičari, koji su sudjelovali na stručnom skupu u Saboru.
O problemu zateznih kamata govorili su, naime, pravnik dr. sc. Ivan Tot, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, doc. dr. sc. Martina Nakić, s istog fakulteta, saborski zastupnik prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, ujedno i profesor financija na Ekonomskom fakultetu, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislav Kolakušić, odvjetnica Aleksandra Raach, podnositeljica zahtjeva za ocjenu ustavnosti odredbi o zakonskoj zateznoj kamati, odvjetnik Danijel Pribanić, također podnositelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti iste odredbe, kao i dr. sc. Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani, te pravnik Zahir Kurbašić, koordinator ‘Ovršnog ustanka’, a raspravi se pridružio i zastupnik Goran Aleksić.
Docentica Martina Nakić predstavila je grafikone koji pokazuju u kojoj je mjeri zatezna kamata u Hrvatskoj godinama dramatično viša od zateznih kamata u Austriji i Njemačkoj, zemljama na čija se pravna rješenja Hrvatska tako često poziva.
Istaknula je da su zatezne kamate u Hrvatskoj u periodu od 2002. do 2008. godine bile preko osam posto više od zateznih kamata u Njemačkoj, dok su u isto vrijeme bile čak za 11 posto više nego u Austriji! Dodala je da bi središnja narodna banka trebala određivati realnu referentnu kamatnu stopu, na osnovu koje bi se onda trebale određivati i zatezne kamate, a to ne bi smjelo biti prepušteno privatnim bankama, onako kako je to danas riješeno u Hrvatskoj.
Doc. dr. sc. Martina Nakić iznijela je informaciju da je Hrvatska narodna banka udvostručila referentnu kamatnu stopu – sa 4,5 posto, na 9 posto, točno dan prije stupanja na snagu zakonskog rješenja po kojemu se zatezna kamata od 1. siječnja 2008. određuje na osnovu referentne kamatne stope. Do tada se zatezna kamata nije određivati u skladu s referentnom stopom, pa je ta stopa bila dvostruko niža. No, čim su banke morale zateznu kamatu uskladiti s referentnom stopom, HNB je referentnu stopu udvostručila! Tako je središnja banka, bez ikakve sumnje, izravno pogodovala bankama, a na štetu dužnika, odnosno hrvatskih građana i poduzetnika.
Kada je referentna kamatna stopa kasnije pala, HNB je prepustila privatnim bankama da same određuju visinu zakonske zatezne kamate?!
Dr. Nakić iznijela je i podatak da se jedino u Hrvatskoj koristi aktivna kamatna stopa, koja je znatno više od pasivne – koja se koristi u drugim europskim zemljama.
”Da smo u Hrvatskoj imali realnu referentnu kamatnu stopu, stopa zateznih kamata bila bi puno niža”, zaključila je docentica Nakić, znanstvenica koja se bavi, između ostaloga, istraživanjem i uspoređivanjem različitih zakonskih zateznih kamatnih stopa u europskim zemljama te utjecajem tih stopa na zaduženost građana i gospodarstva.
Profesor Ivan Lovrinović istaknuo je da banke već pri procjeni kreditne sposobnosti dužnika zaračunavaju svojevrsnu zateznu kamatu u redovnoj kamati – za slučaj da dužnik ne otplati dug na vrijeme, te je upitao zbog čega se dva puta u Hrvatskoj plaćaju zatezne kamate.
”I redovna kamata uključila je sve rizike koji postoje. Dužnik je dao nekretninu kao zalog, ima i jamce, procjenjen mu je rizik od mogućnosti kašnjenja s plaćanjem i uračunat u redovnu kamatu, pa se logičnim nameće pitanje – zašto bi dužnik dva puta plaćao za rizik, odnosno zgog čega bi mu dva puta bila zaračunata zatezna kamata? Klijent banke je, dakle, u nepovoljnom položaju. Jer ako banka krivo procjeni osobu kojoj je dala kredit, onda bi i banka trebala snositi odgovornosti za to”, objasnio je profesor Lovrinović.
Dodao je potom da je docentica Nakić iznijela prestrašne podatke o enormno većim zateznim kamatama u Hrvatskoj u odnosu na Njemačku i Austriju te je zaključio da je tako visoka zatezna kamata odigrala presudnu ulogu u eksploziji duga i stvaranju vojske zaduženih u Hrvatskoj.
Podvukao je da u Hrvatskoj imamo vrlo nemoralan sustav, jer je privatnim bankama omogućeno da same određuju zakonsku stopu zateznih kamata, što je u drugim zemljama EU nezamislivo.
”Sve je to odigralo važnu ulogu u eksploziji hrvatskog duga. Desetine milijardi kuna su na taj način izvučene iz hrvatskog gospodarstva i od hrvatskih građana. Mnogi su tako uništeni, jer nitko ne može izdržati tako visoke kamate. I ako je točan podatak da su blokirani građani dužni 43 milijarde kuna, jasno je da se ogroman dio toga duga odnosi na zatezne kamate. Zato možemo reći da u Hrvatskoj postoji tiha financijska okupacija, zbog čega je nužna hitna izmjena Zakona o obaveznim odnosima”, istaknuo je Lovrinović te zaključio da financijski i pravni sustav ne smiju služiti za destabilizaciju društva i države, kao što je to godinama slučaj u Republici Hrvatskoj.
Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, Mislav Kolakušić, objasnio je kako su zatezne kamate utjecale na dugotrajnost sudskih postupaka te je zaključio da mnogi namjerno odugovlače na sudu, zato što se na zateznim kamatama enormno mnogo zarađuje.
”Do 2002. godine zatezna kamata je bila čak 24 posto, a do 2007. godine visokih 15 posto. Iznimno visoke kamate omogućile su enormnu zaradu onima koji su namjerno čekali s tužbama za naplatu duga. Ni u jednoj drugoj djelatnosti nije moguće toliko zaraditi, kao kroz odugovlačenje sudskih postupaka i zaradi na zateznim kamatama”, naglasio je Kolakušić te dodao da u sudskim sporovima u Hrvatskoj često nisu dvije suprotstavljene strane, kao što je to drugdje uobičajeno, već da mnogi dugotrajni sporovi na hrvatskim sudovima služe – u stvari – za dogovorno izvlačenje novca.
”Od deset milijuna, lako dođete do 100 milijuna kuna. Gdje drugdje možete toliko zaraditi? Sudski su postupci postali izvori najbolje zarade, jer su to omogućile zatezne kamate, dugotrajni zastarni rokovi te mogućnost beskrajnog odugovlačenja sa sporovima. Sve to dovodi do zatrpanosti sudova, pa tako u Hrvatskoj imamo deset puta više sporova nego u Austriji”, podvukao je Kolakušić.
Iznio je i prijedlog rješenja pa kazao da bi trebalo smanjiti zateznu kamatu, skratiti rokove zastare te ograničiti trošak odvjetničkog zastupanja na teret druge strane – do visine iznosa plaćenih sudskih pristojbi.
”Kada smanjite kamate, skratite rokove zastare i ograničite trošak zastupanja, neće se više izvlačiti novac kroz dugotrajno sudovanje, Za čas bi se rasteretili sudovi i imali bi puno učinkovitije sudstvo. No, u Hrvatskoj ne postoji granica do koje zatezna kamata može rasti. Uz takve propise, ni za tisuću godina ovršeni i blokirani građani neće isplatiti dug”, zaključio je Kolakušić.
Odvjetnica Aleksandra Raach, upozorila je da kroz zastupanje klijenata na sudu svjedoči velikim tragedijama i građana i trgovačkih društvava.
Pojasnila je da se bavi poreznim pravom te da svjedoči slučajevima u kojima Porezna uprava vrlo sporo postupa, sudski postupci beskrajno dugo traju, zbog čega zatezna kamata stvara ogroman dug.
Odvjetnik Danijel Pribanić istaknuo je pak da je hrvatska država kroz zakonska rješenja dala prednost vjerovniku te tako dužnike neopravdano kaznila. I Pribanić je zaključio da niti u jednoj drugoj djelatnosti ne postoji tolika zarada, kao u sudskim postupcima. Kazao je da mnogi namjerno čekaju s tužbama zbog duga, jer im se kroz visoku zateznu kamatu zarada povećava.
Dr. sc. Sarajko Baksa, član Predsjedništva udruge Blokirani, pohvalio je iznimno zanimljiv okrugli stol te zaključio da nije nimalo pretjerano reći da je u Hrvatskoj na djelu financijska okupacija države, već je naglasio da je to očiti oblik specijalnog rata koji se već godinama provodi u Hrvatskoj i koji uništava i gospodarstvo i građane.
Svi sudionici okruglog stola složili su se sa zaključkom da ovdje nije riječ o slučajnosti, već da je posrijedi sustavno i sistemsko financijsko iscrpljivanje hrvatskih poduzetnika i građana, nauštrb enormne zarade povlaštenih kroz naplatu zatezne kamate.
Na novinarsko pitanje: ‘Kako komentira informaciju da Hrvatska narodna banka već godinama ne dozvoljava ulazak Etične banke, odnosno ‘banke koja ne pljačka građane’, u hrvatsko bankarstvo’, profesor Lovrinović odgovorio je da je HNB donijela odluku prema kojoj ‘Etičnoj banci nije mjesto u neetičnom bankarstvu’, te da taj odgovor najbolje pojašnjava probleme koje u Hrvatskoj ima ‘banka koja ne bi pljačkala ljude’.
”Da imamo nekoliko stotina, ili nekoliko tisuća blokiranih građana, onda se uopće ne bih bavio ovom temom. No, budući da u RH postoji čak oko 330 tisuća blokiranih građana, to je najbolji dokaz da je ovdje riječ o sistemskom problemu, odnosno o sustavnom guranju građana u dužničko ropstvo”, kazao je Lovrinović.
Dodao je da ga raduje što mladi znanstvenici, poput dr. Tota i docentice Nakić, toliko ‘grizu’ i ulaze duboko u problematiku zateznih kamata i uzroka dužničkog ropstva te je naglasio da takve znanstvenike valja promovirati, a stručnu raspravu o zateznim kamatama i eksploziji dugova treba nastaviti i dalje produbljivati.
Svi sudionici iznimno zanimljivog okruglog stola složili su se da će nastaviti stručnu raspravu na ovu temu.