Murganić: ‘ Inzistirat ću da se snimiti dokumentarac o radu jednog socijalnog radnika, da se vidi složenost našeg posla’

0
62
screenshot

Je li kadrovski osiromašen zadarski Centar za socijalnu skrb mogao na temelju vlastitih spoznaja o brojnim problemima u “paškoj obitelji” – spriječiti monstruozan očev čin bacanja djece s balkona? Zašto malodobna djeca nisu oduzeta već prijavljivanim i osuđivanim roditeljima na vrijeme? Je li za propuste kriv sustav usmjeren na birokraciju i izostanak ljudskog pristupa? Koliku odgovornost snosi ministrica Nada Murganić?

Gošće emisije “Otvoreno” HRT-a bile su Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, prof.dr. sc. Marina Ajduković, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Jasminka Zloković, red. prof. Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i mr. Ella Selak Bagarić, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.

Loading...

Mogu se čuti pozivi na ostavku ministrice Murganić. Zamoljena da komentira današnju izjavu “kad je u sustavu jako teško najlakše bi bilo otići” resornoj ministrici odmah na početku emisije postavljeno je i pitanje što je teško u sustavu.

– Rečenica je izvađena iz moje izjave u kojoj me se poziva na ostavku. U Vladu sam došla na poziv premijera i izglasana u Saboru, tako ću i otići. Bilo bi komotno dati ostavku jer je zaista svima nama teško, jer se dogodila teška tragedija, jer smo povezani indirektno ili direktno s obitelji, a stigmatizira nas se, etiketira i naš rad se obezvrjeđuje. Govori se na jedan način na koji ova profesija, djelatnost i zaposlenici u sustavu, pa i korisnici, ne zavrjeđuju i to nije dobro za cijelu društvenu zajednicu, rekla je Murganić.

– Zvanje socijalnog radnika je mlada profesija, koja se mora dokazivati, mi smo ti koji zajedno u krugu međuresorne suradnje nosimo jedan težak i vrlo odgovoran posao. Dolaze nam građani, korisnici, koji su zaista opterećeni teškim problemima. Nama se ne dolazi kad je lijepo. Mi smo pomagačka, savjetodavna djelatnost, da bi mi imali uspjeha, treba nam i suradnja i dobra volja onih za koje radimo – korisnici, lokalna zajednica i pozitivan pristup medijima. Inzistirat ću da se snimiti dokumentarac o radu jednog socijalnog radnika, ne zato da se opravdamo o eventualnom propustu nego da se vidi složenost našeg posla, smatra ministrica.

Na pitanje da je formirala svoje mišljenje o propustima ravnateljice zadarskog centra socijalne skrbi Murganić je rekla da u njenom prijedlogu sjednice upravnog vijeća na kojem će se razmotriti odgovornost ravnateljice i po njenom prijedlogu predložiti razrješenje upravo je ono zbog čega ravnatelj u bilo kojoj organizaciji postoji.

– Postoji da organizira i koordinira rad između odjela i odsjeka, između stručnih radnika, da se organizira i druge aktivnosti koje su potrebne da bi funkcionirao jedan složen sustav. Ono što je zadužen ravnatelj je ne da samo  koordinira rad u ustanovi nego i centra s ostalim institucijama u lokalnoj zajednici.

Formirano je mišljenje inspekcije. O tome jesu li neki odgovorni za postupanje i je li bilo propusta u nadzoru obitelji, govorila je članica inspekcije Štefica Karačić.

– Komora će dati priopćenje. Još je prerano govoriti o detaljima. Izvršili smo uvid, konkretno nad  socijalnim radnicima koji su bili uključeni u rad s ovom obitelji. Je li bilo propusta prerano je da ja to sada kažem, No, nikad se ne može reći da je baš sve napravljeno kako je trebalo biti. Što je sve utjecalo na rad centra u ovom konkretnom slučaju? Nikad se mišljenja ne donose na temelju jednog stručnjaka. Ne radi jedan stručnjak nego stručni tim, cijela ekipa. Mišljenje se ne donosi na temelju procjene stručnjaka, nego i na temelju drugih, rekla je Karačić.

Na činjenicu da je još 2013. pokrenut postupak i onda se obustavio jer je odvjetnik donio mišljenje Karačić je rekla da je centar za socijalni rad Zadar temeljem okolnosti u toj obitelji podnio sudu prijedlog da se djeca izdvoje.

– Sud je donio privremenu mjeru izdvajanja djece. Kad se mjera trebala izvršiti i već je bio dogovoren smještaj sve djece postupak je zastao jer je odvjetnik obitelji donio nalaz psihijatra, po svojem izboru, u kojem stoji da djecu ne treba u tom momentu odvojiti od roditelja, rekla je Karačić.

Na pitanje kakve propuste u ovom slučaju uočava Ella Selak Bagarić, rekla je da se niti mjera nadzora niti prijedlog izuzimanja djece iz obitelji ne donosi temeljem mišljenja jedne osobe.

– Obično se takav prijedlog donosi mišljenjem centra koji ima obrazloženo zašto je to tako. Zlostavljanje se iznimno rijetko se događa selektivno u obitelji odnosno da je samo jedno dijete zlostavljano. Ne jednom sam vidjela slučajeve gdje je jedno dijete poslano na obradu, a za drugo dijete doznam iz anamneze kad razgovaram. Postupci traju dugo, donose se preblage mjere, a dijete pati. Donijeti mišljenje da se dijete izuzme ozbiljno ukazuje na kršenje djetetovih prava. Mišljenje jednog stručnjaka nije dovoljno da se pobije mišljenje centra za socijalnu skrb. Ne ulazeći u konkretan slučaj meni to djeluje vrlo neobično, rekla je Selak Bagarić.

Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata u socijalnoj skrbi rekla je da nije vidjela inspekcijski nalaz, ali da se nada da hoće.

– Ono što znam je da se jednom administrativnom mjerom, razrješenje ravnateljice, smatram nepotrebnom jer je u postupku reizbor. Zaposlenici su izašli dati ne samo potporu njoj nego su izašli iskazati nezadovoljstvo stanjem u sustavu socijalne skrbi. O stanju se raspravlja nakon tragičnog događaja, rekla je Dimić.

O stanju u sustavu najbolje govori podatak da je prije 2014. bilo je 8880 zaposlenika u svim ustanovama socijalne skrbi. do 2018. je bila zabrana zapošljavanja. Više puta smo govorili Vladi da nije to dobro. Broj zaposlenika 2018. bio je 6900, a 2014. smo upozoravali da nedostaje 20% kadra. Inspekcijskim nadzorom treba utvrditi i manjak  kadra. Kad se naloži ravnatelju da zaposli radnika iz resornog ministarstva dođe odbijenica za zapošljavanje, rekla je sindikalistica.

Na pitanje jesu li djelatnici centra za socijalni rad dovoljno educirani prof. Marina Ajduković rekla je da su dovoljno dobro obrazovani da prepoznaju rizike za razvoj djece.

– Godinama razvijamo programe da se prepozna sigurnost i rizik kod djece. Ovdje su dvije važne okolnosti : nedostatak kadra, sve se manje radi preventivnim radom, a sve više kriznim socijalnim radom. Iscrpljeni stručnjaci, koji ne stignu koristiti nova znanja, koji rade s emocionalnim iscrpljenim i ljudima pod stresom koji su i sami emocionalno iscrpljeni. Imamo zatvoreni krug – ljude s dobrom motivacijom, ljude s dovoljno dobrim znanjem koji rade u lošim okolnostima, koji teško pribavljaju vanjske suradnike. Očekuje se volonterski rad, očekuje se rad preko granica emocionalnih mogućnosti da se zaprimi sva patnja, sve brige korisnika, objasnila je Ajduković.

Što je s lancem koji kreće od pedagoških, stručnih radnika u vrtićima i školama, od pedijatra. Koliko su oni spremni prepoznati rizike kod djece? Na to je odgovor dala prof. Zloković koja je rekla da kad se govori  o cijelom sustavu mora se govoriti i o pedagozima.

– Također kao što je rekla Ajduković mogu reći da što se tiče Sveučilišta u Rijeci posljednjih desetak godina napravili smo iskorak gdje mlade ljude pedagoge i one koji će raditi u školama vrlo solidno educiramo da mogu prepoznati zapuštanja, zlostavljanja djece ili neprimjerenog postupanja prema njima. Također smatram da su zakazali sustavi, ne samo sustav socijalne skrbi, ne radi se samo  tome da su djeca odnosno obitelj imale odluku nadzora koji se očigledno nije izvršio onako kako se trebao po učestalosti. Meni osobno je svejedno da se radi o tome da nije bilo dovoljno kadra. Mene užasno boli da smo imali četiri zapuštena mačića onda bismo bili sigurno učinkovitiji nego u slučaju kada imamo djecu koja su ugrožena. Kako to škola nije prepoznala zapuštenu i preplašenu djecu po evidentnim primjerima zapuštanja. Kako to da netko iz okoline nije to prepoznao. Naprosto od 2013. do 2018. se nismo pomaknuli s mjesta. Prije 10 godina sam ukazivala na sustav koji je nakaradan. Okrećemo glavu od prava djece. U Hrvatskoj imamo znanja i ovakvo stanje možemo promijeniti sada i odmah, rekla je.

Komentirala je najavu ministrice o dokumentarnom filmu.

– Rad socijalnih radnika je odgovoran posao i treba im odati svako priznanje. Savjetujem kad budete snimali film o svijetlim primjerima dajte i drugi dio o ljudima koji prolaze kroz sustav i kroz teškoće, rekla je Zloković.

Na pitanje koliko bi trebali imati  socijalnih radnika, ministrica Murganić je rekla da ima 1600. U vrijeme mog mandata zaposlili smo oko 300 socijalnih radnika. To je na broj centara kojih je 80 s 36 podružnica malo i trebalo bi još oko 300 da bi zadovoljili minimume. Raspisujemo natječaje i radimo sukcesivno. Podigli smo plaće socijalnim radnicima. Socijalni radnik ima bruto plaću 12.187 kuna, a bio je 9900 kuna. Socijalni radnici bili su potplaćeni u prosjeku u odnosu na iste profesije u drugim javnim službama 15-20% i to je značajan pomak. Inzistirali smo i povećali naknade korisnicima jer kada se ukidaju naknade korisnicima to se reflektira negativno kao teškoća u radu socijalnog radnika. Jačamo i prostorne kapacitete.  Da imamo još puno toga učiniti, ali hoćemo, najavila je ministrica.

Na podatak o plaćama reagirala je Dimić.

– Možemo govoriti o zaustavljanju zaostajanja plaća. Plaće su povećane, ali mi zapravo sustižemo plaće u drugim javnim službama. Socijalni radnik u zdravstvu do povećanja plaće imao je plaću veću za 19.3% u odnosu na socijalnog radnika u zdravstvenoj skrbi. Presporo idu promjene radi se u skučenim prostorima. U jednoj prostoriji su dva-tri socijalna radnika. Druga socijalna radnica mora izići van da bi prva mogla sm jestiti i razgovarati s obitelji, objasnila je Dimić.