Velika obljetnica slavnog pedagoga

0
513

Probranim glazbenim klasicima 20. siječnja u Velikoj dvorani KD Vatroslav Lisinski Maksim Mrvica, Martina Filjak, Srđan Čaldarović, Katarina Krpan, Pedja Mužijević i Bruno Vlahek održat će svečani koncert za profesora Vladimira Krpana u čijoj je klasi diplomirao najveći broj studenata u povijesti Muzičke akademije, od kojih je nemali broj ostvario blistave inozemne karijere, a među kojima su i nositelji slavljeničkog programa

Hrvatska je imala malo glazbenih velikana poput profesora Vladimira Krpana (1938.) čiji se i umjetnički i pedagoški rad zlatnim slovima upisuje u povijest hrvatske glazbe.

Pomno izabranim glazbenim programom – od W. A. Mozarta – (Uvertira operi Figarov pir, Koncert za dva klavira i orkestar u Es duru),F. Poulenca (Koncert za dva klavira i orkestar u d molu, FP 61), D. Šostakoviča (Svečana uvertira u A-duru, op. 96), A. Dvořáka (Koncert iz Novog svijeta) i B. Papandopulo (Pop koncert za dva klavira i orkestar) 20. siječnja u Velikoj dvorani KD Vatroslav Lisinski u 19. 30 Zagrebačka filharmonija i Krpanovi učenici međunarodnog ugleda Maksim Mrvica, Martina Filjak, Srđan Čaldarović, Katarina Krpan, Pedja Mužijević i Bruno Vlahek održat će svečani koncert “Vladimir Krpan 80 plus – Učenici svom profesoru u povodu njegova 80. rođendana” .

Vladimir Krpan je diplomirao je u klasi Svetislava Stančića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, magistrirao je na Accademia di S. Cecilia u Rimu u klasiCarla Zecchija, studirao je komornu glazbu kod Giuida Agostija u Rimu i klavir u Sieni, muzikologiju kod Luigija Ronge na Rimskome sveučilištu, usavršavao se kod Renza Silvestrija na Konzervatoriju di S. Cecilia u Rimu, a potom niz godina kod Artura Benedettija Michelangelija u Arezzu, Sieni, Bergamu i Luganu.

Utemeljitelj je klavirskoga odjela visoke muzičke škole u Skoplju, a od 1971. predaje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, gdje je odgojio nekoliko naraštaja sjajnih mladih pijanista. Djelovanje mu je usmjereno unapređenju nastavnog plana i programa na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, s naglaskom na tehničkom, tonskom, pedalizacijskom i repertoarnom pomaku, pri čemu kombinira najbolju tradiciju Stančićeve Zagrebačke glasovirske škole i bogato naslijeđe talijanske pijanističke škole, osobito Michelangelijeve. U njegovu djelovanju osobito mjesto zauzimaju skladbe hrvatskih skladatelja, a standardni klasični repertoar nerijetko slaže u neobične stilske cjeline. Surađivao je s mnogim glasovitim dirigentima te gostovao u svim hrvatskim i europskim glazbenim središtima, a višekratno u SAD-u, Rusiji, zemljama Bliskog i Dalekog istoka, Iranu, Indiji, Sjevernoj i Južnoj Koreji, Turskoj te u Tajlandu.

Autor je televizijskog serijala Hrvatska glasovirska glazba, redaktor djela hrvatskih skladatelja te autor mnogih tekstova u hrvatskim i inozemnim stručnim glasilima. Snimio je nekoliko tisuća minuta solističke i komorne glazbe za radijske i televizijske postaje, realizirao 20 LP-ja i 15 CD-a za razne nakladnike. Odsvirao je tisuće koncerata – solističkih, s orkestrima, s triom Orlando (čiji je član od utemeljenja 1985) te s Katarinom Krpan u klavirskome duu. Utemeljitelj je hrvatske sekcije EPTA-e i njezinih pijanističkog natjecanja u Osijeku i Zagrebu (Svetislav Stančić). Član je mnogobrojnih ocjenjivačkih sudova na inozemnim pijanističkim natjecanjima te voditelj velikog broja majstorskih tečajeva.

Vladimir Krpan je danas počasni predsjednik hrvatske sekcije Europskoga udruženja glasovirskih pedagoga (EPTA) i član HDGU-a. Dobitnik je mnogih nagrada među ostalim – Milka Trnina (1966), Josip Štolcer Slavenski (1971), Vladimir Nazor (1974), Zvona Lotrščak (za najbolje koncerte zagrebačkih sezona – 1974, 1975.), Orlando (1978), Zlatna lira (1979) I Vatroslav Lisinski (za najbolje koncerte zagrebačkih sezona – 1980, 1995.), Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i Prometej predsjednika Republike Italije, Carla Azzeglia Ciampija, za visoka umjetnička dostignuća u kulturnoj suradnji među narodima.

Svojim umjetničkim djelovanjem jednako je okrenut hrvatskim skladateljima starijeg i novijeg doba, kao i tradicionalnom pijanističkom repertoaru, osobito glazbi L. van Beethovena, izvodeći sve njegove glasovirske sonate i koncerte, potom F. Chopina, F. Liszta i J. Brahmsa. Osnivač je i pokretač hrvatske i jugoslavenske EPTA-e, član ocjenjivačkih sudova glasovitih svjetskih glazbenih natjecanja. Surađivao je s brojnim uglednim svjetskim orkestrima i dirigentima te je zastupljen u priznatim leksikonima, kao što su IBC, ABI, ME, LJM, Who‘s who (belgijski, nizozemski i hrvatski), Makedonska i Slovenska enciklopedija, Who’s who in Music, Who’s who in the World, International Who is who in Music, Who is who in Music Directory.

Loading...