Od pojave toponima Črešnjevka i Trešnjevka, preko nastanka sela i rasta radničkih naseobina južno i zapadno od pruge u smjeru Siska, do njihove integracije u grad, izložba će vrlo detaljno iz mnoge zanimljive artefakte predstaviti u povijest prostora današnjih gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug
Muzej grada Zagreba nastavlja s važnim izložbenim ciklusom predstavljanja povijesti pojednih zagrebačkih četvrti.
Kako najavljuju iz muzeja, na izložbi “Trešnjevka – prostor i ljudi “ što se otvara u srijedu u 19 sati u Muzeju grada Zagreba bit će predstavljena još jedna .osebujna priča s mnogim manje poznatim podatcima i svjedočanstvima starih Trešnjevčana o životu i povijesti ovog radničkog kvarta koji se naglo počeo širiti nakon što je dugo vremena bio zapostavljen.
Posjetitelji izložbe moći će vidjeti burne preobrazbe ovog kvarta u kojem su isprva građene potleušice i daščare koje su mnogi gradili radije nego da stanuju natrpani u stanovima u centru Zagreba. Mnoge će bez sumnje dirnuti brojna fotografska svjedočanstva o tome kako su živjeli njihovi sugrađani koji su tek krajem 20-ih godina dobili prvi autobus koji je Trešnjevku spajao s centrom, a 1935. i tramvaj koji je prošao Tratinskom i Ozaljskom ulicom.
Nekad periferija, a na početku 21. stoljeća prostor dvaju velikih gradskih četvrti, Trešnjevka je mjesto brojnih prostornih preobrazbi. Od pojave toponima Črešnjevka i Trešnjevka, preko nastanka sela i rasta radničkih naseobina južno i zapadno od pruge u smjeru Siska, do njihove integracije u grad, izložba će sve do veljače detaljno predstaviti povijest prostora današnjih gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug. Urbanizam, arhitektura, modernizacija te društveni život i svakodnevica bit će zastupljen u većim i dvjema manjim temama o rijeci Savi i Savskoj cesti.
Kako je prigodom najvae izložbe istaknuo Kristian Strukić, kustos i voditelj projekta: “ Trešnjevku predstavljamo kao cjelinu, ali nastojimo učiniti vidljivim i razne dijelove gradskih četvrti, povijesna naselja i prostore s vlastitim podidentitetom: Ciglenicu, Gajevo, Gredice, Horvate, Jarun, Knežiju, Ljubljanicu, Pongračevo, Prečko, Remizu, Rudeš, Srednjake, Staglišće, Staru Trešnjevku, Voltino i Vrbane. U tom segmentu koristili smo sjećanja stanovnika i fotografije iz obiteljskih albuma”.
Uz Strukića, koncepciju izložbe potpisuje Goran Arčabić, a oblikovanje Nikolina Jelavić Mitrović.