Tri retrospektive u Klovićevim dvorima

0
342

S čak tri retrospektive Nevenke Arbanas, Nikole Reisera i Vladimira Becića Klovićevi dvori nas uvode u živu izložbenu jesen

Jedna od najcijnjenijih hrvatskih grafičarki Nevenka Arbanas pokazat će čaroliju svojih grafika na izložbi što se otvara 4. listopada. Autorski tim izložbe: akademik Tonko Maroević, Nevenka Arbanas i muzejska savjetnica Koraljka Jurčec Kos pripremili su izbor radova (oko 350) za retrospektivu što će se održati u izložbenim prostoru prvoga kata Galerije.

Izbor se zasniva na grafikama velikih formata (u dubokome tisku), što naglašavaju značaj praškog i pariškog ciklusa za cjelokupno stvaralaštvo slavne umjetnice, kao i nova razmišljanja autorice o mediju grafike, odnosno nedovoljno vrednovanim i prepoznatim grafičkim tehnikama.

Za likovnu publiku, uključivši umjetnike, a osobito studente umjetničkih akademija i povijesti umjetnosti, naročito će biti važan novi pogled kojim izložba dokumentira cjelokupno stvaralaštvo grafičarke rođene u Batini (Beli Manastir) 1950. g., uz dopunu do sad objavljenih biobibliografskih zapisa. Nevenka Arbanas diplomirala je u klasi prof. Alberta Kinerta 1975. godine.

Poslijediplomski studij grafike kod istog profesora pohađala je od 1975. do 1977. godine, te stekla zvanje magistra za područje grafičkih izraza. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Jednako tako, njene radove pronalazimo u brojnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu.  Dobitnica je više nagrada i priznanja, te neumorno radi i stvara kao redovita profesorica pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Kako ističu kustosi širi izbor, od oko četiri stotine radova, vezali su uz tematske cjeline predstavljane u brojnim hrvatskim i inozemnim galerijskim prostorima, dokumentirajući crtačko – grafičku studioznost i poetska čitanja, prvenstveno prirode i osjećaja za okoliš kao sadržajne i manje ili više ekspresivne konstante. S druge strane, apstraktni ritmovi i njihov kontinuitet koji „svjetlosnim“  potencijalom biranih skupih papira i jeftinih materijala (među kojima nekih „građevinskih“),  te gotovo svih postojećih grafičkih tehnika, vode nas u beskonačnoj petlji izložbom pridajući predloženim i izabranim radovima prostorna značenja i nudeći nova čitanja.

S druge strane. ciklus započet izložbama posvećenima Nives Kavurić Kurtović, Dimitriju Popoviću i Vasku Lipovcu nastavlja se velikom retrospektivom Nikole Reisera povodom stogodišnjice umjetnikova rođenja što će se otvoriti u studenom.

Slikarstvo Nikole Reisera u poslijeratnoj hrvatskoj umjetnosti zauzima značajno i zasebno mjesto. Iako generacijski pripada skupini hrvatskih umjetnika stasalih početkom pedesetih godina prošloga stoljeća koja je oslonivši se na iskustva avangardi s početka 20. stoljeća pribjegla novom, oslobođenom vidu umjetnosti kroz apstrakciju, Nikola Reiser ipak će slijediti svoj put i čitavoga života njegovati vlastiti, autentičan likovni izraz.

Retrospektiva će obuhvatiti sve faze umjetnikova stvaralaštva, a predviđeno je izlaganje oko 200 umjetnina (slika, crteža, grafičkih mapa). Izložbu će pratiti katalog s reprodukcijama izloženih djela te autorskim tekstovima akademika Tonka Maroevića, povjesničarke umjetnosti Ive Körbler i kustosice izložbe ispred Galerije Klovićevi dvori Danijele Marković.

Za prosinac, pak, galerija Klovićevi dvori priprema retrospektivnu izložbu slikara Vladimira Becića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske moderne umjetnosti.

Autori izložbene koncepcije su prof. dr. sc. Zvonko Maković i kustosica Iva Sudec Andreis. Kako ističu želja im je u atraktivnom likovnom postavu autora predstaviti Becićeve slike ponovo okupljene u Zagrebu nakon više od trideset godina, koliko je prošlo od posljednje retrospektive, i s nekim novim detaljima i tumačenjima revalorizirati Becićev iznimno plodan i bogat opus. Prema autorskoj koncepciji izvršen je odabir djela iz mnogih nacionalnih, inozemnih javnih i privatnih zbirki koja će predstavili cjelovito Becićevo slikarstvo moderne hrvatske umjetnosti.

Od prethodne Becićeve retrospektivne izložbe prošlo je 35 godina, a u posljednjih se desetak godina pojavio čitav niz njegovih nikada pokazanih remek djela koja u bitnoj mjeri, uz novu interpretaciju ovoga opusa, mijenjaju predodžbu o tome slikaru, ali i hrvatskoj modernoj umjetnosti prve polovice prošloga stoljeća.

Vladimir Becić nije nipošto nepoznat umjetnik iz prve polovice prošloga stoljeća. Uz Miroslava Kraljevića, Josipa Račića i Oskara Hermana čini skupinu koja je udarila temelje moderne hrvatske umjetnosti, a vezujući se više za München i kasnije Pariz, nego za Beč. Stoga i naziv ovih umjetnika „Münchenska četvorica“ ima u našoj povijesti umjetnosti i kulturi općenito razloga po kojima ih se obično pamti. Josip Račić i Miroslav Kraljević dobili su svojim novim retrospektivnim izložbama unazad deset godina novo značenje za našu znanost i kulturu. Herman je također donekle obrađen, a mjesto i uloga Vladimira Becića ostala je potisnuta na marginu.

Tijekom Prvoga svjetskog rata Becić je boravio kao ratni reporter na bojišnicama u Srbiji i na jugu Balkana izvještavajući o ratnim zbivanjima francuske ilustrirane magazine („L’Illustration“). Tako se tim aspektom njegova djelovanja dobiva potpuno nova slika o Beciću koji će kasnije biti cijenjeni profesor Akademije likovnih umjetnosti, akademik i respektabilan građanski slikar.

Ovom izložbom Vladimira Becića galerija će prikazati, pročitati i interpretirati na potpuno nov način, pri čemu novootkrivena djela i arhivska građa imaju važnu ulogu.

Loading...