U Muzeju za umjetnost i obrt svečano je otvorena izložba jednog od najpoznatijih suvremenih slovenskih kipara Matjaža Počivavšeka jedinstvena po skulpturama u kojima autor rabi vosak ali i sofisticiranih istraživanjima
Jedan od najpoznatijih slovenskih kipara Matjaž Počivavšek u Muzeju za umjetnost i obrt premijerno izlaže svoje najnovije radove, jedinstvene po neuobičajenim materijalima.
Tako će publika imati prilike do 19. studenog premijerno pogledati impresivne skulpture u plemenitim metalima, ebanovini, bronci, granitu i željezu, uz hommage tradicionalnom ne-kiparskom materijalu – vosku.
Upravo je vosak taj po kojem je izložba dobila ime “sine cera. cum cera” (bez voska. s voskom) od čega je nastala riječ sincerum; sincerely koja opisuje ono što je neprekriveno i iskreno. Ta neprikrivenost i iskrenost, kako ističe prof. Miroslav Gašparović, očituje se u skulpturalnom odnosu i sljubljivanju dviju materija oprečnih materijalnih svojstava – voska i željeza. Trajnost željeza u spoju sa nježnošću i podatnošću voska svojevrstan je kiparski Jin i Jang, kako ističe ravnatelj MUO.
Spajanjem tih dvaju oprečnih materija kipar pokazuje izuzetno poštivanje i razumijevanje materijala i, prije svega, prikazuje igru „kontrolirane slučajnosti“ u kojoj zadaje okvire definirajući kretanje voska, a potom ga prepušta slučajnosti. Skulpture stvorene na ovakav način, bez intervencije ljudske ruke – acheiropoieton ideal su stvaranja ovog suvremenog umjetnika koji je pred sebe stavio izazov kako iskrenost izraziti voskom, con cera, bez posredovanja ruke, odnosno kroz djelovanje same plemenite materije. Stoga je i sam naziv izložbe jasan indikator umjetnikove snažne posvećenosti povijesnom, duhovnom i metaforičkom, što također postavlja kao izazov pred sve nas.
Matjaž Počivavšek (1955.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1978., u Ljubljani, te se specijalizirao za skulpturu (1978.). Predavanja je slušao i na New York Studio School u New Yorku (1980./1981.) i na École Nationale Supérieure des Beaux-Arts u Parizu (1983./1986.). Na Akademiji likovnih umjetnosti radi kao profesor od 1996. godine. Trenutno živi i radi u Ljubljani i Parizu.
Ubraja se u doajene klasičnog pristupa skulpturalnom oblikovanju i jedan je od najznačajnijih slovenskih nasljedovatelja tradicije modernizma. Svoja ostvarenja temelji na formalnim i sadržajnim istraživanjima modernističkog likovnog jezika, što se ogleda u opsežnom rasponu preispitivanja njegovih ključnih tema i sadržaja poput odnosa volumena i prostora u konceptu monolita i serijalizma, ekspresivnosti ploha i napetosti površina, odnosa ponavljajućih programiranih ritmova ili silovitosti vitalističkih gibanja. Polazeći ponajprije od fizičkih kvaliteta i strukture materijala (ponajčešće su to drvo, mramor ili kovano željezo), autonomna izražajnost svake pojedine skulpture ovisi o naglašavanju njene podatnosti ili otpora oblikovanju i ostvarivanje rafinirane materijalne povezanosti s prostornom okolinom i ambijentom. Fokus na dijaloškom odnosu s ishodišnim uvjetovanostima odabranog materijala omogućuje Počivavšeku da uz svoju tehničku virtuoznost iskaže i senzualnu ekspresivnost materije, koja postaje temeljnim nositeljem značenja, a čija s idejna punoća ostvaruje u cjelovitosti prožimanja s okolinom, u istoj mjeri komunicirajući sa promjenjivim spletom asocijacija promatrača, kao i s konkretnim galerijskim, arhitektonsko-urbanističkim ili prirodnim ambijentom u kojemu se nalazi.
Ova značajna izložba dio je međuinstitucionalne suradnje između Republike Slovenije i Republike Hrvatske, nastavljajući se na već uspostavljenu dugogodišnju suradnju. Muzej za umjetnost i obrt i Cankarjev domu Ljubljani prije nekoliko godina započeli su međunarodni projekt kontinuirane godišnje razmjene izložbi.