Prva likovna monografija “Povijest umjetnosti kroz dodir i zvuk”

0
144

Riječ je o inovativnom umjetničkom pomagalu slijepim i slabovidnim osobama jedinstvenom i u svijetu koje je dragocjen edukacijski materijal, prikaz jedinstvene metodologije i prezentacija novoga promišljanja o mogućnosti prezentacije i percepcije likovnih umjetničkih djela

Povjesničarka umjetnosti Nataša Jovičić autorica je prve likovne monografije ‘Povijest umjetnosti kroz dodir i zvuk’ koja, zahvaljujući inovativnoj metodologiji, odgovora na potrebe obrazovanja i stjecanja znanja iz povijesti umjetnosti slijepih i slabovidnih osoba, a taj nakladnički pothvat predstavljen je u utorak u Modernoj galeriji.

Monografija je plod jednoga desetljeća rada autorice, a njezini predstavljači – ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek suglasni su da je rezultat predana rada Nataše Jovičić izuzetno djelo i nakladnički pothvat par excellence.
 
Autorica je zahvalila grupi od 30 suradnika na projektu, istaknuvši potporu struke, inozemnih povjesničara umjetnosti, edukatora i neuroznanstvenika posebno finskih sa sveučilišta Aalto i Ateneum u Helsinkiju.
 
Jovičić je pripremila tekstualni segment koji se sastoji od likovne analize djela i stručne obrade za deset slikarskih remek-djela iz nacionalne i svjetske kulturne baštine na hrvatskome i engleskome jeziku. Analitičke dijagrame u reljefnom tisku – pet za svako djelo – koji čine integralni dio knjige i omogućuju slijepim i slabovidnim osobama da taktilnim osjetom ‘spoznaju’ reproduciranu i kontekstualiziranu građu, grafički je iscrtala Zrinka Ostović.
 
Jovičić je posvjedočila kako je osnovno pitanje koje ju je vodilo u radu bilo kako umjetničko djelo predočiti slijepoj osobi. Tražeći odgovor, rekla je, dolazila je do različitih ideja, a kao metodologiju koje se držala utvrdila je da svaku sliku razdijeli na pet taktilnih dijagrama koji su otisnuti u staklu, a sliku dijele u pet različitih dijelova. Istaknula je kako je jako važno da osoba koja sliku prati dodirom preko dijagrama ima i audiovodstvo i sluša interpretaciju, znači zajedno ‘idu’ dodir i zvuk, a zato se i knjiga tako zove. Dodala je da su objašnjenja vrlo jednostavna i ne traže neko posebno znanje iz povijesti umjetnosti.
 
Zadnji – peti dijagram ima pak tešku zadaću predstaviti kompoziciju i dubinu sliku, a govori o boji. Autorica je podsjetila da je, tražeći odgovor na to pitanje, došla do ideje da svakoj boji dodijeli određenu teksturu, pa je tako npr. crvena boja uvijek skup kvadratića, a zelena posve paralelnih linija.
 
Knjiga se sastoji od deset manjih knjiga od kojih svaka ima CD na hrvatskom i engleskome jeziku i pet taktilnih dijagrama. Iz moderne nacionalne likovne baštine u knjigu su uvrštena slikarska ostvarenja hrvatskih autora iz fundusa Moderne galerije (Josip Račić, Majka i dijete; Miroslav Kraljević, Autoportret s psom; Milan Steiner, Kiša; Leo Junek, Crtač i Edo Murtić, Highway), a izbor djela iz europske likovne baštine uključuje djela starih majstora Andrea Mantegna, Mrtvi Krist (Brera, Milano); Michelangelo Merisi da Caravaggio, Večera u Emausu (National Gallery, London); Vincent Van Gogh, Spavaća soba u Arlesu (Musee d Orsay, Pariz); Edvard Munch, Krik (Nacionalna galerija, Oslo); Hugo Simberg, Ranjeni anđeo (Ateneum – Nacionalni muzej, Helsinki).
 
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako je autoricu vodila istinska želja da pomogne slijepom prijatelju kako bi doživio umjetničko djelo. I dok, dodao je, slijepa osoba može osjetiti i dodirnuti skulpturu, pitanje je kako može ‘dodirnuti’ sliku. Autoricu je njezina žela potaknula da počne proučavati brajicu, a ta su saznanja, rekao je Bandić, kako kaže i sama autorica, izmijenila njezinu percepciju koja je do tada bila ograničena na to da je ono što vidi upravo to što vidi.
 
Podsjetio da je njegovu posebnu višu savjetnicu za kulturu Natašu Jovičić, koja je svoju metodologiju već predstavila u Nacionalnim galerijama u Londonu i Helsinkiju, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović 2016. odlikovala Redom Danice hrvatske s likom svjetskog inovatora Nikole Tesle za iznimne inovativne domete na području kulture.
 
Svoj rad, dodao je, Nataša Jovičić predstavila je prošle godine u Svjetskom centru za inovacije u Ženevi, na što je Bandić posebice ponosan, kao i grad Zagreb.
 
Ova knjiga, ocijenio je Bandić, znak je da kulturno nasljeđe mora biti dostupno svima, a vjeruje kako ovaj projekt može biti poticaj za kreativni rad, jačanje samosvijesti i smanjenje osjećaja isključenosti slijepih osoba. Istovremeno se preko ove knjige i šira javnost upoznaje s pravima naših sugrađana i važnosti suzbijanja negativnih stereotipa u zajednici, a projekt je potvrdio da slijepe osobe mogu vidjeti sliku kao i videće osobe samo s drugih osjetilnih razina, zaključio je zagrebački gradonačelnik.
 
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako joj je posebno zadovoljstvo što može sudjelovati u ovoj posebnoj prigodi kada je pred nama umjetnički artefakt i pionirska knjiga neistraženoga područja koje je autorica nazvala kompendijem deset umjetničkih interpretacija.
 
Riječ je o inovativnom umjetničkom pomagalu koje je dragocjen edukacijski materijal, prikaz jedinstvene metodologije i prezentacija novoga promišljanja o mogućnosti prezentacije i percepcije likovnih umjetničkih djela, istaknula je.
 
Knjiga je puna znanja, posvećenosti i entuzijazma i puna ljubavi prema čovjeku i našim sugrađanima kojima do ovoga pionirskoga pothvata jedan svijet umjetnosti i ljepote nije bio omogućen, a ministrica smatra kako je to i nešto najvrjednije ukoričeno u ovoj knjizi.
 
Za ministricu su važne i šire implikacije ovog rada jer smo se, podsjetila je, kao država opredijelili za inkluzivan pristup temeljen na načelu jednakih prava i jednakih mogućnosti koje će svim građanima omogućiti podjednak pristup i sudjelovanje u društvenim i demokratskim procesima.
 
Ministrica vjeruje kako smo i svjesni da do pune integracije i uključenosti postoji još puno fizičkih i socijalnih prepreka koje se mogu ukloniti jedino kontinuiranim podizanjem svijesti o postojanju drukčijih od nas – ljudi s posebnim sposobnostima.
 
Kako pak, istaknula je, stavovi društva presudno utječu na ostvarenje osobnih, socijalnih, obrazovnih i psiholoških potreba osoba s invaliditetom, ali i drugih ranjivih skupina, važno je da naše obrazovanje, ali i sve druge djelatnosti u našem društvu, pa tako i kultura, postanu inkluzivne do one mjere do koje je to moguće.
 
Nataša Jovičić nam je objavljenim knjigama, međunarodnim izložbama, osmišljavanjem koncepcije Taktilne galerije u okviru stalnoga postava Moderne galerije, dala moćan instrument za izgradnju boljega, pravednijega i humanijega društva, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.