Predstavljanje grafičke mape – Edvin Dragičević / Subterraneus, iz Edicije Argola

0
243

Polazeći od arganovske istovjetnosti arhitekture i kulture, estetikom uništenja umjetnik oblikuje pretkazujuću viziju nadzemnih ruševina i podzemnih labirinata

Predstavljanje grafičke mape – Edvin Dragičević / Subterraneus, iz Edicije Argola, i otvorenje izložbe ‘Kontrolirati nemoguće’ održat će se u petak, 15. veljače 2019. s početkom u 13 sati, u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Izložbom Kontrolirati nemoguće i predstavljanjem mape Subterraneus umjetnik Edvin Dragičević po drugi se put samostalno predstavlja u Kabinetu grafike. Od izložbe održane 2009. pa do danas autorov opus, preciznog rukopisa, slojevitih struktura i višeznačnog sadržaja, proširio se na nova istraživanja. Njegov modus operandi temelji se na dobrom poznavanju grafičkih tehnika i na spoznaji da se grafikom može izraziti osobni umjetnički identitet kroz vizualno intrigantne i izvankonvencionalne sadržaje, što pokazuje i serija grafika Kontrolirati nemoguće. Zamišljena kao cjelina čiji se opseg mijenja s obzirom na veličinu izložbenog prostora, sastoji se od niza grafičkih listova otisnutih s više matrica, čiju osnovu čine tri tipa kontrolnih tornjeva i siluete crvenih bicikala koji prolaze kadrovima u neobuzdanom slijedu. Sadržajno se parovi suprotnosti sintetiziraju u simbole složene asocijacije stvarajući novi kontekst unutar slojevite kompozicije.

Kao logički produžetak i nadopunu djelima nastalim zadnjih desetak godina (ciklusi Iluzija sigurnosti i Kontrolirati nemoguće), Edvin Dragičević u grafičkoj mapi Subterraneus nastavlja problematizirati ratnu tematiku, ali ovog puta bez svoje prepoznatljive idiomske ironije. Polazeći od arganovske istovjetnosti arhitekture i kulture, estetikom uništenja umjetnik oblikuje pretkazujuću viziju nadzemnih ruševina i podzemnih labirinata. Motivskom te kompozicijskom jednostavnošću Dragičević ne banalizira problematiku negativnog ljudskog djelovanja već potencira nelagodu užasa pritom uspijevajući da ipak ne postane užasavajuća. A opet, iza te privlačne jednostavnosti skriva se iskaz ljudskog tragizma. Distopični imaginariji kroz povijest kulture i umjetnosti trajno potvrđuju čovjekovu urođenu fascinaciju katastrofama. Taj fenomen ljudske prirode način je našeg suočavanja s neshvatljivim, bolnim događajima ili užasnim pojavama u svijetu.

Loading...