Prije 140 godina, u Lumbardi su pronađeni ulomci spomenika koji predstavlja osnivački akt nove grčke kolonije; kolonije za koju znamo da su ju osnovali Issejci, Grci s otoka Visa, otprilike početkom trećeg stoljeća prije Krista
Ciklus događanja “Lumbarajska psefizma” počinje 13. ožujka, a posvećen je popularizaciji spomenika – grčkog povijesnog dokumenta starog 2300 godina s otoka Korčule i uključuje devet predavanja o arheološkoj baštini Lumbarde, prezentaciju rezultata aktualnih terenskih istraživanja i predstavljanje rezultata rekonstrukcije spomenika.
“Nerijetko se, kada se opisuju najznačajniji eksponati muzeja, govori o ‘krunskim draguljima’. Tako ćemo, šećući muzejom, sresti Zagrebačku lanenu knjigu, Branimirov natpis, Vučedolsku golubicu, Glavu carice Plautile ‘Solinjanke’, a isto tako, doći ćemo i do Lumbardske psefizme”, rekao je na predstavljanju ciklusa ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić.
“Prije 140 godina, u Lumbardi su pronađeni ulomci spomenika koji predstavlja osnivački akt nove grčke kolonije; kolonije za koju znamo da su ju osnovali Issejci, Grci s otoka Visa, otprilike početkom trećeg stoljeća prije Krista”, istaknuo je Mihelić, objasnivši da su za ovu prigodu Lumbardsku psefizmu nazvali “lumbarajska”, prema lokalizmu kojim se koriste na otoku Korčuli.
Lumbardska psefizma najstariji je pisani spomenik u Hrvatskoj, ujedno i najpoznatiji i najistraživaniji grčki natpis u Hrvatskoj, a sadrži dokument o podjeli zemljišta stanovnicima nove grčke naseobine na Korčuli.
Ciklus događanja predstavljen je na dan kada počinje i ovogodišnja istraživačka sezona na prostoru helenističke cisterne u Lumbardi kojoj je cilj utvrditi ima li u cisterni još ulomaka psefizme.
“Mi radimo na fascinantnom, monumentalnom objektu koji bi zapravo s ljudskom potrebom za vodom ukazao na postojanje tog našeg famoznog izgubljenog rada koji tražimo”, rekao je voditelj arheoloških istraživanja u Lumbardi i profesor na Odjelu za arheologiju Hrvoje Potrebica.
Dodao je da cilj svega nije samo predstavljanje znanosti i kulturne baštine, već i predstavljanje cijelog ondašnjeg i današnjeg društvenog konteksta u kojem se taj spomenik pojavio.
Ministarstvo kulture za novu je fazu istraživanja osiguralo 800 tisuća kuna, a tijek istraživanja bit će prezentiran na predavanjima o arheološkoj baštini Lumbarde koja će se održati tijekom ožujka, travnja, svibnja, rujna i studenog.
Prva tri znanstveno popularna predavanja dat će pregled do sada poznatih nalaza i nalazišta iz Lumbarde i okolice od najranijih razdoblja prapovijesti do kasne antike, bizanta i srednjeg vijeka, istraživači će pokazati svoja iskustva i reći kako su došli do otkrića novog ulomka Psefizme te će objasniti što točno na kamenu piše i koje su dvojbe preostale.
Druga predavanja govorit će o Issi, grčkom gradu na Jadranu koji se razvijao i produbljivao trgovačke veze s lokalnim ilirskim stanovništvom i o otkrivanju kasnoželjeznodobne nekropole gradinskog naselja Kopila otoka Korčule.
Jedno od predavanja o povijesnoj interpretaciji psefizme bit će na engleskom jeziku, drugo će govoriti o Lumbardi i kulturnom turizmu, a treće o otoku Hvaru u doba Lumbardske psefizme.
Rezultati rada na rekonstrukciji spomenika predstavit će se na posljednjem predavanju 27. studenog, ujedno i zadnjem danu ciklusa događanja.
Na proljeće sljedeće godine, Arheološki muzej u Zagrebu gostovat će u Nacionalnom arheološkom muzeju Grčke u Ateni, a to će biti i premijerno izložbeno predstavljanje novog izgleda spomenika.
Izložba je dogovorena u sklopu bilateralne suradnje između Hrvatske i Helenske Republike te će predstavljati središnji kulturni događaj koji će Hrvatska organizirati u Grčkoj tijekom predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici sljedeće godine.
Izvanredni veleposlanik Helenske Republike Nj.E. Stavros Tsiepas čestitao je ravnatelju i timu arheologa i znanstvenika na radu, iskopavanju i prezentiranju nalaza tog, ističe, važnog razdoblja, dodavši da je vrlo impresioniran predstavljenim programom.
Zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević kazala je kako je ciklus događanja sa središnjom temom Psefizme “važan značaj ove muzejske ustanove kao aktivnog središta u očuvanju i prezentiranju arheološke kulture i nacionalne baštine”.