Brojni kontakti na širokom području kulture, a muzeji, uključujući i tehničke, pripadaju kulturnom sektoru, otvorili su put za neke važne međunarodne suradnje. Drago mi je da je taj pristup prepoznat i valoriziran ove godine odlikovanjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, koje mi je dodijelila Predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović, 'za dugogodišnji uspješan rad u muzejskoj djelatnosti i uspješno povezivanje znanosti i umjetnosti'
Tehnički muzej “Nikola Tesla” u Zagrebu postao je jedan od najposjećenijih muzeja u Hrvatskoj zahvaljujući novoj ravnateljici, Markiti Franulić. Kako je uspjela u tom osobito teškom i zahtjevnom poslu uređenja svjetski zanimljivog muzeja s nizom popratnih sadržaja, pojasnila je za naš tjednik 7Dnevno.
Kako ste odlučili postati ravnateljica Tehničkog muzeja?
Za ravnateljicu sam izabrana 2012. godine. Do tada sam radila u Muzejskom dokumentacijskom centru na vođenju registra muzeja u Hrvatskoj, bavila sam se muzejskom dokumentacijom i statistikom, analizom rada muzeja, a uredila sam i veliki vodič po hrvatskim muzejima tako da sam imala široku sliku hrvatske muzejske scene. Tehnički muzej percipirala sam kao uređeni muzej koji ima jako velik potencijal, no zapeo je negdje u prošlosti ili unutar svoje dvorišne ograde. Potencijal je bio tu – u velikoj širini područja i tema koje Muzej “pokriva”, njegovoj obrazovnoj ulozi, tradiciji velikog broja posjetitelja i, što je osobito bitno, u pozitivnim odnosu građana prema Muzeju. Bila sam svjesna da je ranije iskustvo jedno, a upravljanje muzejom drugo, no skočila sam i zaplivala…
Koliko vam je u tome pomogla vaša prijašnja stručna djelatnost na nizu likovnih područja?
Diplomirala sam povijest umjetnosti i talijanski jezik, što nije tipično zvanje za ravnatelja tehničkog muzeja. No, nisam jedina. To, naravno, ima svoje prednosti i mane. Pisala sam likovne prikaze i kritike za časopise, surađivala s HRT-om, osobito vezano za područje fotografije i suvremene umjetnosti; objavila sam niz prijevoda u časopisima, te nekoliko teoretskih knjiga s područja humanistike. Tim radom kao i, nazovimo to, životnim stilom, upoznala sam vrlo širok krug umjetnika, kreativaca, dizajnera i stručnjaka za različita područja, s kojima sam uspostavila suradnju i u Muzeju, te na taj način pokrenula programe koji povezuju znanost i umjetnost. Brojni kontakti na širokom području kulture, a muzeji, uključujući i tehničke, pripadaju kulturnom sektoru, otvorili su put za neke važne međunarodne suradnje. Drago mi je da je taj pristup prepoznat i valoriziran ove godine odlikovanjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, koje mi je dodijelila Predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović, “za dugogodišnji uspješan rad u muzejskoj djelatnosti i uspješno povezivanje znanosti I umjetnosti”.
Koliko su specifični tehnički muzeji diljem svijeta u odnosu na ostale tipove muzeja?
Postoje klasični muzeji znanosti i tehnike u kojima je dominantna prezentacija zbirki, tj. predmeta prema određenoj povijesnoj ili tematskoj liniji. Osim njih postoje i znanstveni centri u kojima se pomoću interaktivnih eksponata, metodom učenja vlastitim iskustvom, upoznaju određeni znanstveni fenomeni i procesi koji mogu obuhvaćati osnove prirodnih i tehničkih znanosti ili određena specijalna područja.
Neki klasični muzeji kombiniraju i jedno i drugo i to je put kakvim bi trebao ići i naš Muzej. Tehnički muzeji u svijetu vrlo su popularni i posjećeni, priređuju zanimljive i atraktivne izložbe i po svojim temama i po korištenju tehnologije i multimedije u prezentaciji tih tema. U njima se uči kroz igru i zabavu, što su sve načini pristupa publici koji su danas važni i nezaobilazni. Znanstveni centri često su vrhunski arhitektonski i tehnološki dosezi, osobito u Kini posljednjih godina.
Tehnički muzeji u svijetu imaju znanstvene i istraživačke timove, a naš Muzej je od početka – “inženjerski”. S druge strane, muzej kao specifična vrsta institucije ima svoje značajke koje pripadaju području kulture. Ta podvojenost između znanosti/tehnologije i kulture nerijetko je prepreka na koju nailazimo u evaluaciji programa koje prijavljujemo za financiranje. Jednostavno, neke programe nisu prepoznali članovi vijeća za kulturu koje čine povjesničari, povjesničari umjetnosti i sl. S druge strane, nismo znanstvena ustanova, pa ne možemo prijavljivati programe Ministarstvu znanosti, tako da smo često u procijepu između znanosti i kulture.
Kako je tematski koncpiran fundus Teničkog muzeja ‘Nikola Tesla’ za 21.stoljeće, s obzirom na sve zbirke i ostale sadržaje za koje skrbi?
Jezgra današnjeg fundusa Muzeja započinje donacijama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i tehničkih fakulteta Zagrebačkog sveučilišta, Hrvatskog prirodoslovnog društva, tadašnje Narodne tehnike, niza velikih proizvodnih i gospodarskih sustava (Rade Končar, željeznice, brodogradilišta, elektroprivreda i drugi) pa i drugih muzeja – Muzeja za umjetnost i obrt. Tijekom proteklih pola stoljeća Muzej je svoj fundus obogatio nizom darova i otkupa od pojedinaca, ali i donacijama institucija, ustanova i tvrtki. To je, zapravo, fundus za 20. stoljeće i on se temelji na tematskim područjima koja su predstavljena i u stalnom postavu od samog otvaranja Muzeja: energija i strojarstvo, promet, rudarstvo-geologija-nafta, poljodjelstvo, potom vatrogastvo i astronomija, te eksponati vezani za velikane znanosti i izumiteljstva, prije svega Nikolu Teslu. Velik broj predmeta pripada zbirkama, tj. područjima tehnike kao što su – računalna tehnika, gramofoni i magnetofoni, radijska i televizijska tehnika, telegrafi i telefoni, kućanska tehnika, tekstilna tehnika, medicinska tehnika, rentgenska tehnika, instrumenti i učila, projektori nepokretnih slika, fotografska tehnika, kinematografska tehnika, obrti i još neke druge.
Povremeno dokumentiramo industrijsku baštinu in situ, ali nitko se kod nas time sustavno na bavi. Skupljanje građe, nažalost, temelji se primarno na donacijama, jer su sredstva za otkup građe vrlo skromna, a to bi trebala biti temeljna metoda skupljanja – skupljanje za plansko popunjavanje zbirki, te formiranje novih zbirki za 21. stoljeće. Stoga je jedan od prioriteta stručnog rada u sljedećih godinu dana, evaluacija zbirki i izrada politike skupljanja za svaku pojedinu zbirku s vrlo konkretnim popisom predmeta nužnih za sustavno popunjavanje fundusa i izradu koncepcije novog stalnog postava – onog dijela koji se temelji na muzejskim predmetima. Poseban problem je potreba za restauracijom predmeta kako bismo ih mogli prezentirati, a ona je dugotrajna i skupa.
Koji su navrijedniji i nazanimljiviji eksponati?
U Odjelu transformacije energije, to je upravljački pult hidrocentrale Ozalj iz 1908. godine, Girardova vodna turbina iz 1870. koja je pogonila strojeve u riječkoj tvornici papira. Uspravni parni stroj iz 19. stoljeća iz pilane u Prezidu i lokomobil “Umrath” iz 1909. koji je pogonio generator za proizvodnju električne struje u Kninu pripadaju zbirci parnih strojeva. Od prometnih sredstava izdvajamo uskotračnu parnu lokomotivu “Gabor” iz 1890., tender parnu lokomotivu Samoborček iz 1930., dubrovački tramvaj iz 1912., automobil Mercedes-Benz S iz 1927., motorne saonice “Knez” iz 1931., tzv. džepnu podmornicu CB 20 — “Mališan” iz 1943., avion Fizir FNH hrvatskoga konstruktora Rudolfa Fizira iz 1944. i javni sat s Kvaternikova trga u Zagrebu iz 1925. godine. U Odjelu vatrogastva ističu se parna štrcaljka “Kernereuter” iz 1889., automobilske ljestve Magirus K-20 iz 1924., vozilo Chevrolet iz 1931. – sve korišteno u Vatrogasnoj brigadi Zagreb, te štrcaljku “Seltenhofer” iz 1928. koju je rabio DVD Brdovec. U Odjelu astronomije izdvaja se teleskop Reiner Felder & amp; Hertel kojeg je Oton Kučera nabavio prilikom osnivanja Zagrebačke zvjezdarnice. U Kabinetu Nikola Tesla su Teslin transformator E. Durelf & Lefeuen iz 1895. te replike njegovih izuma. Zanimljive su košnice sa živim pčelama koje u Muzeju “proizvode” – med. U dvorištiu je dubinska stapna sisaljka za naftu “Wuelfel” iz 1935. godine. Iznimno je vrijedan radiodifuzni odašiljač “Telefunken” iz 1926. koji je bio prvi odašiljač Radiostanice Zagreb. Zanimljiv i poseban je harmonograf Zorana Ščekića.
Imamo i niz predmeta domaće proizvodnje, npr. tvornice RIZ, Digitrona, Prvomajske, Jugotona, Tvornice motora Zagreb, domaće računalne industrije… ili pak djela hrvatskih industrijskih dizajnera. Jedan od njih je Bruno Planinšek, kojemu je bila posvećena jedna izložba.
Kakve ste sve novine uveli u sam Muzej kada ste ga preuzeli?
Jedna od najvažnijih novina je zapošljavanje muzejske pedagoginje, stručnjakinje koja koncipira i vodi programe ili ih organizira u suradnji s vanjskim suradnicima. To je omogućilo sustavan rad na tom području i povećanje broja programa, redovitih i prigodnih. Povezali smo se s nizom vanjskih suradnika s kojima realiziramo programe inovativnih praksi koje povezuju znanost i umjetnost. Povećali smo broj programa i proširili njihov obuhvat. Radimo i na jačanjuu izložbene i nakladničke djelatnosti. Imali smo niz međunarodnih suradnji. Muzej je dobio ime po Nikoli Tesli što je otvorilo cijeli spektar mogućnosti, programskih i komunikacijskih. Izrađen je novi vizualni identitet kojeg, malo po malo, primjenjujemo u svim sferama djelovanja. Naglasak je bio na povećanju naše prisutnosti i vidljivosti u zajednici. Aktivirali smo se na društvenim mrežama i općenito pojačali smo PR. Sve to rezultiralo je I povećanjem broja posjeta.
Za dva projekta odobrena su nam bespovratna sredstva iz EU fondova ukupne vrijednosti oko 4 milijuna kuna, a u jednome smo partneri. Iza kulisa uvedene su promjene u informatizaciji rada, osobito mezejske dokumentacije. Uveli smo i neke multimedijalne sadržaje u postav. Aktivirali smo našu halu V — dislocirani objekt u Tratinskoj i otvorili je za različite kulturne programe — festivale dizajna, izložbe, koncerte i na taj način oživjeli i dio grada oko Muzeja.
Kakve sve programe priredili, a koje su vezane uz genij Nikole Tesle?
Izložba “Nikola Tesla – čovjek koji je rasvijetlio svijet”, ostvarena u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom, gostovala je 2017. u Sankt Peterburgu u Rusiji, a u prosincu se otvara u Brnu. Ta je izložba bila priređena u povodu 150. obljetnice Teslina rođenja. Osim izložbe o Tesli, uveli smo aplikaciju Tesla Lab realiziranu u suradnji s FER-om. Imamo edukativne radionice s glumcima koji utjelovljuju Teslu. Redovito organiziramo Dane Nikole Tesle, a upravo je u tijeku gostovanje izložbe Teslin svjetski sistem iz Muzeja nauke i tehnike u Beogradu. Izradili smo i suvenire vezane za Teslu koji su jako popularni.
Što planirate još od Izložbi ili programa posvećenih Tesli?
Imamo projekt uvođenja holograma s Teslom u stalni postav, no još uvijek smo u fazi traženja financija za to. U sklopu novog stalnog postava za koji u sklopu EU projekta pripremamo projektnu dokumentaciju, uvodimo odjel posvećen velikanima znanosti koji su potekli iz Hrvatske ili su ovdje radili, a dio će biti posvećen Tesli. Bit će još iznenađenja, no još smo u fazi izrade koncepcije i dokumentacije. Sigurno će biti još izložbi i programa vezanih za Teslu, što naša publika od nas i očekuje.
S kojim ste sve institucijama u svijetu i u Hrvatskoj povezani i razmijenjujete li izložbene pojekte?
Aktivni smo u Međunarodnom odboru za muzeje znanosti i tehnologije ICOM CIMUSET-u, tako da smo u kontaktu s muzejima sličnog profila iz cijelog svijeta. Na konferencijama razmijenjujemo iskustva i raspravljamo o aktualnim temama specifičnim za muzeje tehnike, ali i muzeologiju općenito. Aktivni smo u srednjoeuropskoj udruzi muzeja znanosti i tehnike i regionalnoj alijansi muzeja s kojima dijelimo sličnu povijest i probleme. Tehnički muzej iz Brna ugostit će izložbu o Tesli ove godine, a iz Tehničkog muzeja Slovenije u listopadu nam dolazi izložba o “Elanu”. Oni će ugostiti našu izložbu o “Jugotonu”. Ta je izložba gostovala već u Beogradu u Muzeju nauke i tehnike čija izložba o Tesli je sada kod nas. Surađivali smo i s Muzejom mira iz Hirošime. Vesele nas gostovanja naše izložbe o Faustu Vrančiću u Gradskoj knjižnici u Šibeniku, Muzeju Brodskog posavlja u Slavonskom Brodu, te u Gradskom muzeju Nova Gradiška. S izložbom o tradicionalnim tehnologijama bojanja, gostovali smo u Dubrovniku i na Pelješcu. Pokazuje se potreba za izložbama znanstveno-tehničkih tema u drugim gradovima u Hrvatskoj koji imaju muzeje, ali ne i specijalizirane tehničke zbirke i stručnjake za to područje. S izložbom o Faustu Vrančiću u studenome gostujemo u Vatikanu u organizaciji Veleposlanstva RH pri Svetoj Stolici. S HŽ muzejom radili smo izložbu i knjigu o kolodvorima, niz naših predmeta izložen je na izložbi “Šezdesete” u MUO-u. Godine 2015. održana je izložba nagrađenih europskih patenata Europskog patentnog ureda, a u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo RH. Surađujemo i s pojedincima iz akademske zajednice.
Od kada ste vi na čelu Muzeja, on je postao jedna od najposjećenijih destinacija, rekli bismo – živ muzejski organizam. Oživjeli ste i dvorište i ogradu uz Savsku cestu postavljanjem interaktivnog vizualnog panela s informacijama. Kako ste to postigli?
Muzej je tradicionalno imao velik broj posjeta, no bilo je potrebno raditi na razvoju publike i proširivanju tema i načina rada kako bi se privukla nova publika. Imamo i velik broj pratitelja na društvenim mrežama koje informiramo o događanjima u muzeju pa je i to proširilo publiku. Interaktivni vizualni panel na Savskoj donacija je tvrtke RWE koja je sponzorirala I pametne klupe i grijanje u Kabinetu Nikole Tesle, jer su pronašli vezu institucije koja nosi ime Nikole Tesle i naših programa sa svojim poslanjem, a u sklopu društveno odgovornog poslovanja. Naravno, to je i zasluga naše službe PR-a i marketinga.
Pati li Muzej od nedostatka prostora s obzirom da tehnika ide strahovito naprijed i tehnički eksponati brzo postaju “stari”?
To je velika i stalna boljka svih muzeja i nadamo se rješenju na razini Grada Zagreba. Sada građu čuvamo u prostorima koji bi bili sjajni izložbeni prostori. Imamo idejni projekt za otvoreni depo, dostupan posjetiteljima, u hali V., no ipak se nadamo velikome i suvremenom depou za zagrebačke muzeje. Osim što neprestano raste broj “zastarjelih” tehničkih predmeta, mnogi od njih su i veliki ili teški, pa je i to dodatni problem zbog statike naših objekata. No, ne možemo skupljati sve i općenito u konzumerističkom svijetu prezasićenom predmetima, muzeji će morati uspostaviti vrlo stroge kriterije skupljanja. Poznati su mi primjeri Tehničkog muzeja u Beču i Ingeniuma iz Kanade koji su posljednjih godina znatno revidirali svoje kolekcije.
Kakva je edukativna razina Muzeja. Koliko imate posjeta mladih?
Imamo niz edukativnih programa koje koncipiramo i realiziramo samostalno, ali surađujemo i s udrugama i pojedincima jer je područje koje pokrivamo golemo. Mladi nam dolaze u organiziranim školskim grupama iz cijele Hrvatske, ali i iz regije. Naši vodiči živom riječi upoznaju ih s našim zbirkama. Mnoga djeca dolaze s obiteljima. Godišnje je to nekoliko desetaka tisuća mladih koji posjete Muzej i desetak tisuća na edukativnim programima, od kojih samo na Festivalu znanosti sudjeluje oko 4 tisuće mladih.
Koja je izložba vama ostala posebno u pamćenju?
Izložba kojom smo predstavili naše akvizicije u periodu od 2000. do 2016., bila je važna jer je u njoj sudjelovao cijeli tim Muzeja. Sjajna izložba o Branku Vlahoviću bila je „moja” prva izložba u Muzeju i svojevrsna legitimacija. „Molekule koje su promijenile svijet”, čija je koautorica naša znanstvenica Ljiljana Fruk, a producirao ju je glasoviti ZKM iz Karlsurhea, pokazala je kako se ozbiljne I znanstvene teme mogu pokazati vrlo inovativnim tehnikama i na zabavan način. Izložba „Vama na usluzi: umjetnost i svijet rada”, ostvarena u suradnji s Tehničkim muzejom iz Beča i Erste Fondacijom, produkcijski je bila veoma zahtjevna, a značila je važan iskorak u povezivanju tehnike i umjetnosti, te otvaranju novoj publici. Izložba o atomskoj bombi ostala mi je u sjećanju po vrlo ugodnoj suradnji s kolegama iz Japana.
Sjajnu suradnju imali smo s prof. Halazsem pripremajući izložbu o povijesti računanja. Kad aktivno sudjelujete u programima, pamtite ih možda najviše po ljudima s kojima ste radili, osobito ako je suradnja bila konstruktivna i ugodna.
S kojom ste izložbom imali najveći uspjeh?
To su izložbe popularnih tema kao što su „Automobil – kultura mobilnosti”, potom izložba „Jugoton – istočno od raja”, no najposjećenija izložba s brojnim pozitivnim komentarima u knjizi dojmova je „Abeceda novca”, interaktivna izložba o financijskoj pismenosti koju su koncipirali i realizirali dječji muzeji ZOOM iz Beča i Frida&freD iz Graza, a financirala Erste banka. Ta je izložba pokazala i koliko su naši posjetitelji željni interaktivnog pristupa obradi tema. Festival znanosti koji je kompleksni program izložbi i radionica vrlo je uspješan i popularan.
Intenizivno i renovirate Muzej koji je najveća očuvana drvena gradnja u Zagrebu. Što ste do sada uredili, a što još sve planirate u osuvremenjivanju Muzeja?
Muzejski kompleks, koji ima status kulturnog dobra, sagrađen je 1949. prema projektu Marijana Haberlea. Završena je sanacija i obnova konstrukcije, obnova drvenih ploha u unutrašnjosti, te pročelja na sjeveru, istoku i jugu. Ranije su obnovljeni pročelje hale B i paviljon u dvorištu. Obnova dvorišta je pri kraju, u tijeku je izrada projekta rasvjete. Obnova pročelja se nastavlja, a onda preostaje uređenje prizemne zgrade u dvorištu. Planira se obnova i hale V. Kad završimo projektnu dokumentaciju za halu B — okomitu na Savsku, natjecat ćemo se za sredstva za obnovu dijela te zgrade, uvođenje odgovarajuće infrastrukture i novi stalni postav kojim će se predstaviti velikani znanosti i izumiteljstva u Hrvatskoj. Tamo će biti interaktivni postav o matematici, galerija komunikacija i inovacija. U međuvremenu ćemo uvoditi manje izmjene i dopune u postojeći postav, multimedijalne sadržaje, prema mogućnostima. Za osuvremenjivanje je bitno I interpretiranje građe i tema na svima zanimljiv način. Pitanje grijanja i hlađenja izložbene dvorane riješili smo geotermalnom dizalicom topline koja je ujedno eksponat u našem dvorištu. Dugoročniji planovi uključuju sanaciju podova u stalnom postavu i uvođenje grijanja i klimatizacije.
Koji se dio postava posebno sviđa posjetiteljima?
To su Odjel prometa koji je svima atraktivan, blizak i razumljiv, rudnik dugačak 300 metara u srcu grada koji pruža poseban doživljaj, pokusi u kabinetu Nikole Tesle u kojima mogu sudjelovati i posjetitelji, doživljaj “zvjezdanog neba” u planetariju. Potom, ovisno o interesu, svaki pojedinac može pronaći predmete koji su njemu najzanimljiviji bilo da su to vatrogasni automobili, računala, radijski i TV uređaji, umjetna pluća…
Imate li novčanih problema pri pripremanju svih izložbenih akcija. Kako se snalazite?
Novca u kulturi nikad nema dovoljno. Prošle godine smo naše programske aktivnosti financirali s više od 40 posto udjela iz vlastitih prihoda od ulaznica. Da nema toga prihoda ne bismo mogli realizirati niz programa ili ne na način na koji je to potrebno I profesionalno. No, i takav programski budžet nedostatan je za inovativnije prezentacije i raskošniju produkciju. Dakle, građanima se plaćena ulaznica dijelom vraća kroz nove programe od kojih su mnogi i besplatni.
Otkupljujete li vrijedne tehničke primjerke i primate li donacije građana?
Otkupljujemo koliko možemo, a rado bismo i više s ciljem planskog popunjavanja zbirki. Primamo donacije i ovim putem pozivamo građane da nam se jave s ponudama. Ukoliko se ponude uklapaju u našu politiku skupljanja, ako već nemamo predmet i ako je on u dobrom stanju, rado ćemo ga prihvatiti, no to nije automatizam. Prilikom izlaganja uvijek navodimo ime donatora.
Što planirate od budućih izložaba i akcija, ove i slijedeće godine?
Nastavljamo naše edukativne programe. U listopadu kreću “Dani kruha” namijenjeni najmlađima. Do kraja godine imat ćemo izložbu o torpedu u suradnji s Muzejom grada Rijeke, gostovanje izložbe o “Elanu”, izložbu o starodobnim traktorima. U 2019. planiramo gostovanje interaktivne, poučne i zabavne izložbe o zvuku koju ćemo obogatiti našom građom, izložbu o produkt i industrijskom dizajneru Davoru Gruenwaldu, Festival znanosti — najveću i najstariju manifestaciju popularizacije znanosti u Hrvatskoj. Program “Skrojene budućnosti?” namijenjen je generaciji 54+, koji se referira na tekstilnu industriju, a obuhvaćat će izložbu i niz radionica u suradnji s TTF-om. Nastavit ćemo i rad s ranjivim skupinama, poput azilanata, izložbe i radionice inovativnih praksi “uradi sam” tehnologija, pretiskom publikacije o Faustu Vrančiću i Nikoli Tesli, slikovnicom – Vodič kroz muzej. Tijekom sljedeće godine bit će izrađena projektna dokumentacija za novi stalni postav u hali B, a uvest ćemo i nove sadržaje u dvorište.