Kako je izvorno izgledao slavni Kraljevićev “Autoportret sa psom”

0
213

Izložba posjetiteljima može poslužiti i kao povijesno putovanje različitim umjetničkim epohama pa se tako vidi kako je Gospa od brinete postala plavuša, da su nagu Magdalenu odjenuli, ali i da je famozni “Autoportret sa psom” Miroslava Kraljevića isprva bio slika Kraljevića i nekog gospodina koji je, iz tko zna kojih razloga, “postao” sivkasto-zeleni zid

 

Kako je Majka Božja postala plavuša, kako je odjevena naga Magdalena  odjevena i kako je prvotno izgledala slavna slika Miroslava Kraljevića “Autoportret sa psom” odgovara velika slavljenička izložba koju u Muzeju za umjetnost i obrt održava Hrvatski restauratorski zavod koji predstavlja svoj osobito zahtjevan posao spašavanja i restauriranja umjetnina.

Loading...

Da bi javnosti približili svoju djelatnost, ali i da bi na prigodan način proslavili svoj 70. rođendan, HRZ je postavio u MUO izložbu “Tajni život baštine”.

Tako su se kao eksponati pronašli najzanimljiviji konzervirani i restaurirani radovi iz cijele Hrvatske za čiju je dugovječnost i dobro stanje zaslužan upravo HRZ. Neki od najpoznatijih radova koji su zahvaljujući našim restauratorima i konzervatorima dobili novo ruho svakako su majstorski opusi Ivana Duknovića, Jurja Dalmatinca, Ivana Komersteinera, obitelji Straub ili Ivana Meštrovića, djela Julija Klovića, Lovre Dobričevića, Tiziana Vecellija, Tintoretta, Ivana Krstitelja Rangera, Vlahe Bukovca… Osim toga, tu su i katedrale u Šibeniku, Trogiru, Poreču, stećci, različiti tekstilni i drveni predmeti, mozaici…

Kako za javnost ističe Iva Koci iz HRZ–a: “ Nailazili smo na zbilja neobične predmete. Recimo, na Žumberku smo naišli na prsluk koji je najstariji kompletan ženski odjevni predmet na području Hrvatske, a kad smo ga pronašli, bio je jedna zgužvana lopta koja je sličila na sve, ali ne na odjevni predmet. Svaki je projekt zapravo novo putovanje”. Za svoje radove Zavod je dobio niz nagrada: od “Vicka Andrića”, preko nagrade Europske unije za kulturnu baštinu do nagrade “Europa Nostra”.

Nizom interaktivnih eksponata posjetitelji izložbe na svima razumljiv način mogu vidjeti s čim se u Zavodu susreću svaki dan. Ili kako kaže restauratorica: “U našem poslu najbitnije je donijeti dobru odluku. Nekada je predmetu dovoljno konzerviranje jer original je toliko oštećen da restauriranje nema smisla. Upravo zato napravili smo jednu igru ‘Labirint restauratorskih odluka’ u kojoj je posjetiteljima prikazan predmet koji traži određeni zahvat. Slijedeći svoje odluke, na kraju se može vidjeti što su učinili s našim predmetom”.

Predmeti se u praksi najčešće samo konzerviraju, ali opet, ističe ekspertica, teško je generalizirati budući da je svaki projekt priča za sebe. Izlošci su obogaćeni i zanimljivim činjenicama koje su raštrkane po muzeju. Tako se može doznati kako su restauratorima u poslu korisne pougljene mljevene koštice badema i breskve jer se tako dobiva jedna vrsta crnoga pigmenta. Isto tako, tijekom restauracije jednog jatagana u Sinju, odnosno povijesnoga turskog mača, u njegovim je koricama pronađen naknadno ugrađeni dio pločice s brojem šasije Mercedesa, a tu su i zanimljivosti o samom alatu koji restauratori koriste. “Za tretiranje drvenih predmeta, recimo, najbolje je koristiti kistić od vjeveričina repa. Često nam nedostaje nekih alata pa smo prinuđeni i sami ih izrađivati”, govori Koci.

Izložba posjetiteljima može poslužiti i kao povijesno putovanje različitim umjetničkim epohama pa se tako vidi kako je Gospa od brinete postala plavuša, da su nagu Magdalenu odjenuli, ali i da je famozni “Autoportret sa psom” Miroslava Kraljevića isprva bio slika Kraljevića i nekog gospodina koji je, iz tko zna kojih razloga, “postao” sivkasto-zeleni zid.

Neki su od zanimljivijih restauriranih eksponata i prsluk s Titanica, jedini takav u Europi, ali i “Susret pape Lava I. Velikog s Atilom” Carla Marattija koji je veličine jedne prosječne garsonijere. Da je posao restauratora kompleksan, ali i da su rezultati njihova rada fascinantni, pokazuje i pisanica iz 15. stoljeća pronađena u blizini Bjelovara. – Zgnječena pisanica pronađena je na jednom arheološkom nalazištu, oslikana je tradicijskim ukrašavanjem voskom i odličan je primjer da restauratori mogu obnoviti i najneobičnije predmete – govori Koci te dodaje da je jedino bitno u tom procesu koristiti reverzibilne materijale koji se, u slučaju pogreške, lako mogu ukloniti. Pored svih “zemaljskih” stvari, izložba otkriva i tajne koje kriju dubine Jadranskoga mora, a sve to moguće je pogledati do 3. veljače 2019. dokad je “Tajni život baštine” otvoren javnosti.