Habsburgovac Karlo V. izabran za svetorimskog cara (1519.)

Dana 28. lipnja 1519. španjolski kralj Karlo V. Habsburški izabran je za vladara Svetog Rimskog Carstva. On je već od ranije bio također i vladar prostranih i bogatih područja u današnjoj Nizozemskoj, Belgiji i Burgundiji pa je u svojim rukama okupio broj zemalja kakav dugo nije viđen pod vlašću jednog vladara (još od doba rimskih careva).

Karlo V. naslijedio je goleme posjede čak četiriju europskih dinastija – Habsburgovaca, burgundskih vojvoda te aragonskih i kastiljskih vladarskih obitelji. Premda je već tada postojala tradicija po kojoj su carsku krunu Svetog Rimskog Carstva nasljeđivali Habsburgovci, Karla V. ipak su još trebali formalno izabrati izborni knezovi. Radilo se o sedmorici njemačkih knezova koji su imali pravo biranja cara. Bili su to nadbiskupi Kölna, Mainza i Triera, češki kralj, saski vojvoda, brandenburški markgrof i falački grof.

Izbor Karla V. za vladara Svetog Rimskog Carstva održan je u Frankfurtu. Protukandidati Karlu V. bili su francuski kralj Franjo I. i engleski kralj Henrik VIII., obojica vrlo moćni renesansni vladari. Iako je bio Habsburgovac, Karlo nije govorio njemački, već francuski i nizozemski, te je također doživljen kao stranac u Njemačkoj. Uvelike zahvaljujući dubljem džepu, Karlo je uspio prevagnuti, a sljedeće je godine i formalno krunjen za svetorimskog cara.

Piše: Boris Blažina

Original možete pronaći na povijest.hr



Facebook Comments

Loading...
DIJELI