Zaposlenici sele u zgradu Zvijezde na Žitnjaku
U Cibonin toranj, Agrokor se uselio 4. siječnja 2000. godine, a sve do 2010. kupovao prostorije unutar nebodera, danas je sve to otišlo u prošlost. A zorni dokaz toga je micanje Agrokorovog znaka s tornja.
U vlasništvu tvrtke danas su poslovni prostori od prvog do četvrtog kata, od sedmog do trinaestog, od sedamnaestog do dvadesetog, ali i restoran na najvišem, 21. katu. Agrokor ima i tri prostora u podrumu koji služe kao arhiva te galeriju tornja, odnosno ukupno gotovo osam tisuća četvornih metara ureda i dvorana, a posjeduje i 65 parkirališnih mjesta u garaži kompleksa.
Upravo to kvadrati su koje će uskoro zaposlenici donedavno najmoćnije hrvatske firme zamijeniti zgradom Zvijezde na Žitnjaku.
Tamo se, potvrdili su u Agrokoru, definitivno sele, i to “vrlo brzo”, iako točan datum nisu željeli otkriti. Danas smo pak svjedočili skidanju najpoznatijeg Agrokorovog simbola, loga sa Ciboninog tornja.“Prostori neće dugo ostati prazni”, kažu u Agrokoru dajući naslutiti kako zainteresiranih za najam nebodera na Trgu Dražena Petrovića već ima.
Zaposlenici svoje urede, doduše, još uvijek ne pakiraju, jer iako je u petak istekao rok od sedam dana za međusobna osporavanja vjerovnika, još uvijek u središtu tvrtke mogu se pogledati tražbine.
Sala za sastanke, koja se nalazi u galeriji tornja, odnosno u mezaninu, ovih je dana iz prostorije za pregovore pretvorena upravo u čekaonicu za čelnike tvrtki i male poduzetnike kojima Agrokor duguje novac.
Osim činjenice da se suradnici kompanije sad spiralnim stepenicama iz predvorja nebodera više ne penju kako bi dogovorili posao, već kako bi pričekali da vide koliko im je Agrokor dužan za robu koju su isporučili, da Ivice Todorića na čelu distribucijskog diva više nema, ne da se posebno naslutiti.
Stotinjak djelatnika u tornju i dalje marljivo odrađuje svoj dio posla
Na 20. katu nalaze se tri dvorane za sastanke te mala kuhinja. Najveća je plave boje, baš kao i većina interijera u zgradi, uključujući i toalete, dok su dvije manje crvenih i žutih nijansi. Upravo iz njih s prozora pruža se pogled na čitav kompleks Cibone, na Trešnjevku, a i dalje na zapadni dio grada.
Osim poslovnih prostora, pod 26 armirano-betonskih stupova, na prijelazu iz prizemlja na prvi kat, smjestio se i Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović, koji su 2006. projektirali arhitekti Andrija Rusan i Nikša Bilić. Početkom ove godine osnivačka prava nad prostorom koji godišnje posjeti oko deset tisuća ljudi Zaklada Dražen Petrović prenijela je na Grad Zagreb, čime je gradska uprava preuzela, nakon svih prostora oko tornja, i jedan mali dio njega.
1996. godine, kad je donesen novi Zakon o sportu, u vlasništvo Grada, među ostalim sportskim objektima u Zagrebu, pripao je i Košarkaški centar Dražen Petrović, piše Večernji list.
