Hoće li Zagreb ostati i bez ulice Andrije Hebranga starijeg?

0
146
Photo: Borna Filic/PIXSELL

"O svemu će se demokratski raspravljati. Ništa neće ići kao nekad po kratkom postupku", rekao je Hasanbegović

Nakon što Zagreb uskoro ostane bez Trga maršala Tita očito je da će u narednom periodu doći do preimenovanja niza ulica, trgova i parkova. Naime, Odborom za preimenovanja predsjeda povjesničar Zlatko Hasanbegović, član stranke Neovisni za Hrvatsku, a iz njegova nastupa u petak dalo se naslutiti da bi se prvi na listi za brisanje mogao naći Vladimir Ranogajec.

Ranogajčeva ulica uvučena je među niz ulica koje nose imena sportaša, poput Bernarda Vukasa, Antuna Stipančića i Luke Kaliterne na Jarunu. Svoju je dobio jer je bio istaknuti sportski djelatnik nakon Drugog svjetskog rata. No, Ranogajec je imao i drugu karijeru.

“Notorni Ranogajec ima ulicu u Zagrebu, a bio je javni tužitelj i potpisao je bjanko stotine smrtnih presuda”, kazao je Hasanbegović.

Kako piše T-portal, upitan koliko bi ulica trebalo promijeniti ime, Hasanbegović je naveo da ih ima puno, odbivši se izjasniti o kojima se točno radi.

Novinare je zanimalo hoće li Hasanbegovićeva stranka predložiti i izmjenu imena ulice koja nosi ime Andrije Hebranga starijeg.

“Znam na što aludirate – da je Hebrang bio staljinist i visoki član Partije. O svemu se može raspravljati, ali treba imati na umu to da je Hebrang proglašen žrtvom komunizma”, rekao je Hasanbegović.

Podsjećamo, Hebrang stariji je bio sekretar CK KP-a Hrvatske, potpredsjednik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH-a), a u vladi Tito-Šubašić bio je ministar industrije. Nakon što se Tito razišao sa Staljinom Hebranga se optuživalo da je staljinist i da je održavao tajne kontakte sa Sovjetskim Savezom. S Politbiroom se sukobio oko koncepta razvoja iz kojeg je, kao i iz Komunističke partije Jugoslavije, isključen 1948. godine uz optužbu da je surađivao s Gestapom i ustašama. Potom je završio u zatvoru u kojem je najvjerojatnije ubijen iako je službena verzija glasila da je počinio samoubojstvo. Sabor ga je rehabilitirao 1992. godine i proglasio žrtvom komunističkog režima.

“Nećemo mi kao Gradski narodni odbor 1946. godine mijenjati nazive ulica. O svemu će se demokratski raspravljati. Ništa neće ići kao nekad po kratkom postupku”, zaključio je Hasanbegović.