Grmoja: ‘Vladimir Šeks protuzakonito je zatvorio svoj dosje’

0
363
screenshot

Odvjetnik Gizele Đureković žestoko je govorio o skrivanju arhiva SKH

Hoće li novi zakonski prijedlog otvoriti ili zatvoriti arhive? Mogu li pojedinci staviti zabranu na otvaranje dosjea? Strahuju li bivši suradnici jugoslavenskih tajnih službi od otvaranja arhiva ili su oni odavno pročešljani? Je li kasno za lustraciju prema istočnonjemačkom modelu? – samo su neka od pitanja su postavljena u srijedu navečer u emisiji HRT-a Otvoreno.  U emisiji su gostovali: Vladimir Šeks – bivši predsjednik Hrvatskog sabora, Nenad Stazić – saborski zastupnik SDP-a,
Nikola Grmoja – saborski zastupnik Mosta, Siniša Pavlović – odvjetnik Gizele Đureković, Ivica Miškulin – povjesničar, Ivica Poljičak – državni tajnik Ministarstva kulture.

“Ne zatvaramo arhiv, nema govora o tim konstrukcijama. Zastupnici Mosta cijelo su se prijepodne trudili reći da su oni kao otvorili arhive, a mi ga zatvaramo. Gradivo će biti još dostupnije. Nakon 90-te godine postaje dostupno praktično od njegova nastanka. Govorilo se da mi mijenjamo zakon. Mi ne mijenjamo zakon već donosimo novi cjeloviti zakon.

Loading...

On je usklađen sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, Zakonom o tajnosti podataka te Zakonom o pravu na pristup informacijama. To je usklađeno s europskom direktivom koja stupa na snagu 25. svibnja”, rekao je Ivica Poljičak odgovarajući na pitanje što se događa s arhivima i prijedlogu o kojem se raspravljalo u Saboru. 

“Ono s čim se želi zamagljivati cijela priča jest priča da činimo gradivo nedostupnim. 30. svibnja je ključni datum jer je došlo do prenošenja vlasti, prelaska s nedemokratskog u demokratski sustav. Ne može isti status imati dužnosnik izabran na višestranačkim izborima, kao onaj koji je izabran nedemokratski prije 30. svibnja”, dodaje Poljičak. 

“Arhivi su otvoreni, važećim zakonom. Mi smo ovu temu stavili ad acta i mi ne tražimo sukobe. Sada Vlada nameće ovu temu, oni šalju ovaj prijedlog zakona. Ovo će uistinu zatvoriti arhive. Mi smo jasno obrazložili da je naš zakon puno liberalniji. I kolege Kosor i Davor Ivo Stier su podržali naš prijedlog zakona, nije baš Stier bio blagonaklon prema prijedlogu Ministarstva kulture.

Ima tu još stvari. Naš rok je bio 50 godina za deklasifikaciju, oni ga smanjuju na 40. Naoko to izgleda bolje, ali dodaju dodatni uvjet gdje nakon 40 godina treba otići stvaratelju gradiva koji to ne mora napraviti. Vlada ovim sebe može ovlastiti da sve proglasi tajnim ili podatkom od tajnog interesa. Tako nečiji dosje, ako je primjerice savjetnik premijera, dosje može postati od nacionalnog interesa’ rekao je Mostov Nikola Grmoja.

Zašto ste ovo nazvali ‘lex kolega’, upitao je voditelj Mislav Togonal Nikolu Grmoju

“Ja sam bio uvjeren kada je izašao ovaj dosje, da će HDZ povući svoj prijedlog. HDZ priča o lustraciji dvadeset i nešto godina. Oni su sada dali prijedlog koji zatvara arhive. Ova situacija oko Agrokora je dovela do toga da se oni nadaju da će sve proći ispod radara. Tomu se usprotivio i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović”, dodao je Grmoja. 

Gospodine Šeks, često su vas spominjali danas. Što kažete na ovaj naziv ‘lex kolega’. Jeste li vi bili dio tajne službe bivše države?

“Ja sam još 1971. godine prvi od SSSR-a do zemalja bivše Jugoslavije pokrenuo istragu protiv UDBA-e zbog nezakonitog rada. Nakon Karađorđeva, Josip Broz Tito, pitao je što radi taj tužilac Šeks. On napada UDBA-u,  valjda da bi ustaška emigracija bolje raditi…”, rekao je Vladimir Šeks. 

“U cijeloj priči postoje dokumenti da su me pokušali vrbovati, ali da nisu uspijeli. Nakon 80te godine sam u više tisuća informacija bio označavan kao državni neprijatelj broj jedan. Ovo su nasrtaji na moju čast i moj ugled, argumentirano ću na sve odgovoriti. Ja sam bio zagovornik od prvih dana da se sve otvori. Od SUP-a, sudstva, UDBA-e, društveno-političkih organizacija, socijalističke omladine…Bio sam zagovornik Mostovog prijedloga, čak i daleko šire da se otvore arhivi”, dodaje Šeks.

Neki kažu da je ‘džaba’ sada o ovome pričati jer je sve očišćeno?

“U arhivima nedostaje puno toga. Nedostaju važne stvari za povijest Hrvatske. Nedostaju dvije vrste papira. Postoje oni koji nisu došli u arhiv. Jedan dio je navodno sklonjen. Drugi dio je papira onaj gdje se prema Mostovom zakonu istražuje gdje se to nalazi. Ima puno toga što se nalazi u najvažnijim institucijama Hrvatske.

Ovdje je gospodin Stazić. SDP je kao mantru ponavljao da nemaju ništa, ali su sada prijavili 25 dužnih metara papira. Najvažnija stvar u Mostovom zakonu jest da dokumentacija uđe u arhive. Mi smo od Milanovićeve vlade dobili odbijenice za određene fondove koje smo tek sada prije mjesec dana uspijeli pogledati. Da smo tada imali, uštedjeli bi mjesece rada. Nažalost”, rekao je odvjetnik Gizele Đureković, Siniša Pavlović. 

“Ovo što govori gospodin Poljičak naprosto nije točno. Rok od 30 godina dostupnosti, imate u isto vrijeme 30 godina za predaju. Sve je to prazna priča”, dodaje Pavlović. 

“Zašto se sve miče od 31. prosinca na 30. svibnja? To je period tranzicije vlasti te istovremeno period tranzicije službi. Gospodin Šeks je bolji svjedok toga vremena od mene. Ljudi su ušli u hrvatske službe, neki su nešto drugi radili. Ovim prijedlog taj će se dio zamračiti”, rekao je Nenad Stazić. “SDP je 1992. godine donio odluku da svu arhivsku građu Saveza komunista Hrvatske preda Državnom arhivu. To je završilo 2012. godine, to je bilo 6500 kutija koje otpadaju na članove komunista….Ja ne znam što sada ima u SDP-u”, dodaje Stazić.

“I HDZ i SDP imaju velikih problema kada se o tome priča. Tako niti nemamo odgovor. Gdje je sadržaj sefa predsjednika Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske? Toga sefa do danas nema”, dodaje Pavlović. 

“Slučaj Vladimira Šeksa. Izložen je bio nadzoru i progonu i upustio se u razgovore s ljudima iz UDBA-e. On u njima nije ništa posebno rekao, nikoga nije prokazao”, rekao je Ivica Miškulin koji je radio na njegovoj biografiji.  “Protiv njega se vodi zločinačka kampanja. Nije mi jasno zašto Most proziva samo njega. Ja da sam oporba našao bi boljih načina da napadnem HDZ”, dodaje. 

Grmoja je napao Šeksa da ima informacije o tome što Mostovci traži u arhivima, a što ne bi trebao imati. 

“On je imao informacije što sam ja tražio u arhivu. Vi ste povezani s ravnateljom Državnog arhiva, bio je i na predstavljanju vaše knjige.”

“Gospodine Grmoja, nigdje nisam bio suradnik UDBA-e. Ja se nemam od čega braniti. Istina će mene jedino braniti”, rekao je Šeks Grmoji.

Jeste li tražili informacije o tome?

“Kada sam tražio određene dokumente, tisuće njih, a sve sam to koristio za svoju biografiju. Na posve legalan način dobio sam informaciju tko se u arhivu raspitivao o meni. Jedan čovjek je dobio uvid u papire i dokumente, neću ga spominjati, on se očitovao o tome. Ja nisam bio suradnik UDBA-e. Ja sam jedini progonitelj te službe u cijelom tadašnjem svijetu”, rekao je Šeks.

“Arhivi su otvoreni. Oni ne trebaju biti čuvari prljavih tajni, političkih, ekonomskih i intelektualnih elita”, dodaje je Grmoja. 

Kada ćemo dobiti arhive iz Beograda, evo dolazi Vučić?

“Postoji ratificiran sporazum o sukcesiji. Napravljen je popis arhivskih fondova. Uglavnom se radi na razdoblje od 1941. do 1945. iz razdoblja NDH. Želimo da se to vrati. Ništa se ne događa. Ima i arhiva koje su Hrvati stvarali unutar saveznih tijela i mi imamo pravo na tu građu”, rekao je državni tajnik Poljičak, prenosi HRT.