EU parlament pokrenuo proces ukidanja ljetnog računanja vremena

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Bez obzira na besmislenost pomicanja sata, praksu i dalje slijede Sjedinjene američke države i većina europskih zemalja, dok su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina od toga odustale

Na sjednici europskog parlamenta većinom glasova usvojena je rezolucija o ukidanju ljetnog pomicanja vremena. Posljedica je to višegodišnje rasprave o lošem utjecaju te prakse na ljudsko zdravlje. Iako rezolucije Europskog parlamenta nisu obvezujuće za Komisiju i Vijeće Europe, kako sada stvari stoje, članice Europske unije same će odlučivati o tome žele li usvojiti ovu odluku ili ne. Dio parlamentaraca misli da članice trebaju same odabrati koje vrijeme će zadržati, dok drugi upozoravaju da to može stvoriti probleme za unutrašnja tržišta. Stoga bi bilo najbolje da odluka bude obvezujuća za sve države članice.

O lošim utjecajima pomicanja sata u medijima se govori svaki puta kada do toga dođe. Najviše pate oni skloni depresiji kada se krajem listopada kazaljka pomakne sat vremena unatrag pa mrak počne padati već oko 17 sati. Zimsko pomicanje vremena s druge strane veseli one koji puno rade, ali i lijenčine, jer tada imaju pravo na dodatnih sat vremena sna.

Neki stručnjaci smatraju ideju o pomicanju sata zastarjelom. Prvi ju je iznio Benjamin Franklin prilikom svog posjeta Parizu, a detaljnije razradio 1895. britansko-novozelandski entomolog i astronom Georgea Hudson. Od 1916. se praksa počinje primjenjivati diljem Europe, najprije u Njemačkom carstvu, a zatim u Austro-Ugarskoj. Početkom stoljeća, kada su gradovi bili osvijetljeni svijećama, plinskim lampama i petrolejkama, ideja je bila revolucionarna, no danas više nije jer su brojna istraživanja dokazala kako pomicanje sata ne donosi nikakve uštede u potrošnji energije. Bez obzira na besmislenost pomicanja sata, praksu i dalje slijede Sjedinjene američke države i većina europskih zemalja, dok su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina od toga odustale.

Oko problematike pomicanja sata rasplelo se nekoliko teorija, između ostalog da uzrokuje porast prometnih nesreća, nezgoda na radu i srčanih udara te da uzrokuje glavobolju i zabušavanje na poslu. Međutim, znanstvenim istraživanjima to je opovrgnuto, jer se svi ovi problemi dovode u korelaciju sa stresom i nedostatkom kvalitetnog sna, velikim problemima modernog kapitalističkog društva.

Facebook Comments



Loading...
DIJELI