Dr. sc. Ante Birin: ‘U nastavi Povijesti izbrisano 700 godina nacionalne povijesti’

0
133
narod.hr

Unatoč (pre)brojnim kritikama koje su od strane akademske zajednice upućene na račun predloženog kurikuluma nastavnog predmeta Povijest, Stručna radna skupina (SRS) za izradu prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Povijest, očito uz potporu resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, u velikoj mjeri nije uvažila iznesene kritike pri čemu su učinjene promjene bile uglavnom ‘kozmetičke prirode’, upozorava dr. sc. Ante Birin iz Hrvatskog instituta za povijest u javnoj raspravi s e-Savjetovanja s javnošću o prijedlogu kurikula nastavnih predmeta za osnovne škole i gimnazije, piše narod.hr.

Davanje „visokog stupnja autonomije“ glede sadržaja nastave povijesti (što se s obzirom na predloženi kurikul prije svega odnosi na srednje škole) otvara svojevrsnu Pandorinu kutiju, koja pak otvara mogućnost „zaobilaženja“ određenih povijesnih tema i njihovu neravnomjernu obradu te postavljanje pitanja načina provođenja državne mature.

Loading...

„Izbrisano“ razdoblje od sedam stotina godina nacionalne povijesti

Naime, predloženim popisom tema za srednju školu predviđena je tek obrada ranosrednjovjekovnoga razdoblja hrvatske povijesti (Vladari i vrela hrvatskog ranog srednjovjekovlja), dok je razdoblje od početka 12. st. do kraja 18. st. de facto „izbrisano“ iz nastave Povijesti. Obrađivanje pojedinih segmenata toga razdoblja kroz teme: Monarhije u srednjem i ranom novom vijeku (A1.6), Aristokratske republike: Venecija i Dubrovnik (A1.7), Zakonodavstvo i utjecaj pravnih sustava na vlast i društvo (A1.8) nikako ne može biti nadomjestak za cjelovitu i kvalitetnu razradu nacionalne povijesti tog razdoblja niti, u konačnici, može zadovoljiti kriterij da se u predviđenoj stanici nastave Povijesti najmanje 50 % nastavnih sati posvećuje obradi tema iz hrvatske povijesti.

Nacionalna povijest XX. stoljeća zanemarena

Naime, povijesti Hrvatske u razdoblju od 1918. do 1990. nije posvećena niti jedna tema koja bi izravno obrađivala povijesne događaje iz toga razdoblja, već je iste moguće obrađivati tek u sklopu tema: Europa između demokracije, diktature i totalitarizma (1918.-1989.), Drugi svjetski rat i Holokaust, Hladnoratovski i posthladnoratovski svijet; slom komunizma u Europi.

Nastava svakog predmeta, pa tako i Povijesti, trebala bi imati jasno definiran nastavni plan i program za osnovne i srednje škole. Umjesto traženja uzora u australskim, novozelandskim i kanadskim obrazovnim sustavima bilo bi bolje da smo se držali nama bližih primjera.