Čičak se obrušio na Divjak: Djeci manjinaca besplatna užina, a Hrvatima ne!

0
194
screenshot

Hrvatski helsinški odbor u izjavi koju potpisuje Ivan Zvonimir Čičak obratio se javnosti upozorivši na velike propuste ministrice obrazovanja Blaženke Divjak zbog kojega djeca koja su trebala, nisu dobila besplatne udžbenike, a ujedno dotakli su se i diskriminatorne prakse u vezi besplatne užine u školi. Naime, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na besplatnu užinu, neovisno o socijalnom statusu roditelja za razliku od djece Hrvata jojiu moraju zadovoljiti stroge uvjete za to.

”Jutarnji list“ nedavno je izvjestio   o činjenici da preko osam tisuća učenika u Hrvatskoj registriranih u sustavu socijalne skrbi  nisu početkom školske godine dobili nadoknadu za udžbenike zbog pogreške Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prošlo je to  kod nas gotovo nezapaženo. Opet nitko nije kriv ni odgovoran jer kod nas nema one vrste javnoga mnijenja temeljem kojega bi pogreške za sobom povlačile odgovornost: političku, ali i moralnu.  Naime,do “pogreške” je došlo jer ministrica znanosti Blaženka Divjak nije u skladu sa svojom nadležnošću poslala, kao što je potrebno, Vladi zahtjev za donošenje odluke.

Loading...

Time je ozbiljno ugrozila temeljna ljudska prava, i to ona socijalna, ranjive skupine hrvatskoga građanstva,a time,dakako i reforme. Posljedično, može se konstatirati da ministrica Blaženka Divjak nije sposobna za  uspostavljanje kvalitetnog i reformski očekivanog djelovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ojađeni  roditelji djece iz sustava socijalne skrbi  tražili su odgovornost ministrice ili nekoga na nižoj razini ministarstva, no uzalud. Nažalost, u hrvatskoj političkoj kulturi taj sindrom –izostanak moralne, političke i svake druge odgovornosti – sveprisutan je na svim razinama.

Bez političke, ali i moralne odgovornosti, i poštivanja ljudskih prava sve reforme  samo su mrtvo slovo na papiru. Ovo valja posebno naglasiti u sadašnjem političkom trenutku kada Hrvatska predsjedava Vijećem Europe (što se uopće ne osjeća  u djelovanju javnih vlasti), a jedan od strateških ciljeva, istaknut prilikom preuzimanja predsjedanja, bio je naglašen porukom „posebna skrb i briga za ljudska prava“.

U skladu s tim Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) također upozorava javnost na drugi propust   Vlade RH u natječaju vezanom uz socijalno najranjiviju skupinu osoba, a riječ je o raspisivanju uvjeta za natječaj „Užina za sve III“.

Projekt je to „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva“ (šk.god. 18’/19′) koju zajedno organiziraju Fond europske pomoći za najpotrebnije, FEAD, Europska Unija i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku vlade RH.

Citiramo: „Projektom “Užina za sve III.” namjerava se osigurati besplatna prehrana u šk.god. 2018./19. za  djecu čiji roditelji to ne mogu omogućiti iz vlastitih sredstava, a sve u svrhu smanjenja siromaštva i socijalne nejednakosti kod djece osnovnoškolske dobi.“

Dakle, opet se radi o najranjivijoj  skupini populacije kojoj su ugrožena temeljna ljudska prava, a koja je  zbog svoga socijalnog statusa itekako osjetljiva na svaki, a posebno na javni odnos prema njima. Iz objavljenih uvjeta Natječaja može se steći dojam postojanja nacionalne diskriminiacije pripadnika romske i/ili ostalih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Naime, prilikom određivanja uvjeta natječaja za novčanu potporu, kao jedna od ciljanih skupina, navode se i pripadnici nacionalnih manjina s naglaskom   na romsku nacionalnu manjinu.

U uvjetima natječaja za dijete romske i/ili druge nacionalne manjine traži se sljedeća dokumentacija:

Rodni list djeteta

Ispunjen Prilog 2. izjava roditelja/skrbnika o potrebi uključenja djeteta u projekt „Užina za sve III.“

Izdvajanje djece romske i/ili druge nacionalne manjine neprihvatljivo je. Ne vidimo razloga zašto bi djeca nacionalnih manjina imala posebne uvjete neovisno o  njihovom socijalnom statusu. Ovakav obrazac ponašanja sugerira da su sva djeca pripadnici nacionalnih manjina automatski socijalno ugrožena samo zato što pripadaju nacionalnoj manjini. To ujedno implicira da su svi pripadnici nacionalnih manjina unaprijed socijalno diskriminirani, i da su u  njihove obitelji diskriminirane i dovedene na rub siromaštva samo zato što pripadaju nacionalnoj manjini.To je naprosto netočno.

Neosporna je činjenica da mnogi Romi žive specifičnim načinom života, pa su u društvu percipirani kao siromašni. Međutim brojne romske obitelji dobrog su imovinskog stanja (kao uostalom i pripadnici drugih nacionalnih manjina) pa zaista ne vidimo razloga da se posebno pogoduje  pripadnicima nacionalnih manjina.

Ne treba sumnjati u dobru volju predlagača ovakvog neprimjerenoga rješenja koje je u osnovi vjerojatno vođeno  načelom pozitivne diskriminacije. No, ovakva primjena načela „pozitivne diskriminacije“ zapravo još više diskriminira pripadnike nacionalnih manjina u očima njihovih sugrađana,  posebno djece.

Stoga pozivamo predlagače projekta da sporne dijelove natječaja  isprave i povuku te ga prilagođenog društevno proklamiranim načelima jednakosti ponovo objave. Spremni smo u tome i pomoći”, zaključuje Čičak.