Barišić je kazao kako država ima obvezu unaprijediti strukovno obrazovanje kako bi se školstvo prilagodilo tržišnim potrebama
U kojoj je fazi kurikularna reforma, kakvo je stanje u hvatskom školstvu, koliko se ulaže u znanost – u emisiji ‘A sada Vlada’ govorio je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.
“Reforma kurikula je važni segment reforme obrazovanja, ali je u zadnje dvije godine ona došla u prvi plan pa se poistovjećuje s reformom obrazovanja. Ima puno drugih stvari koje su preduvjet uspješne reforme kurikula – posebno razvoj potencijala odgojno obrazovnih ustanova, podizanje kvalitete rada i ugleda učitelja te podizanje pedagoških standarda i potpore učenicima”, poručio je Barišić. Izvijestio je da je jučer održana prva radna sjednica Povjerenstva za unapređenje reforme školstva na kojoj je bilo riječi o akcijskom planu usklađivanja rokova za sve segmente. Očekuje da će tijekom idućih nekoliko tjedana biti inoviran akcijski plan za provedbu strategije obrazovanja.
Prije nekoliko dana na jednom skupu Barišić je hrvatsko školstvo ocijenio ocjenom -4. Kazao je kako to znači da naše školstvo počiva na kvalitetnim nastavnicima koji se usavršavaju više od kolega iz EU-a. Posebno važan rekord je mali postotak onih koji izlaze iz sustava školstva. “Naravno da ima manjkavosti. Treba inovirati kurikule i nastavne planove i programe, posebno u strukovnim školama. Smatram važnim i razviti potencijal odgojno-obrazovnim ustanovama – raditi na uvođenju jednosmjenskog rada u školama i dodatnog opremanja učionica”, rekao je Barišić. “Kod nas se malo prenaglašava da je stanje katastrofalno. Kad vidite podatke EK vidite da je stanje u mnogim područjima obrazovanja sasvim zadovoljavajuće”, smatra ministar. Kao jedan od prioriteta naveo je povlačenje EU sredstava za ulaganje u škole.
Barišić je kazao kako država ima obvezu unaprijediti strukovno obrazovanje, kako bi se školstvo prilagodilo tržišnim potrebama i kako bi strukovno obrazovanje bilo – prvi izbor. “Za to su potrebni novi – fleksibilni kurikuli. Model kojemu ćemo se pokušati približiti je obrazovanje na radnom mjestu po uzoru na dualne modele Austrije, Njemačke i Švicarske i na tome ćemo raditi s njihovim veleposlanicima, obrazovnim stručnjacima i hrvatsko-njemačkom gospodarskom komorom”, rekao je Barišić. Kazao je kako se pilot projekti planiraju pokrenuti već ove godine. “Hrvatsko-njemačka gospodarska komora je ponudila projekt za nekoliko radnih mjesta vezano za trgovačka zanimanja u njemačkim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj”, kazao je Barišić. Dodao je kako hrvatska strana traži i da se više takvih projekata uvede i za ugostiteljstvo, turizam i neka tehnička zanimanja.
Barišić je izvijestio je kako Hrvatska u odnosu na EU ima najveći postotak zastupljenosti učenika koji pohađaju strukovne škole – 71%, dok je europski prosjek 48 posto.