Žrtve i razaranja u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata

0
106
7dnevno.hr

Općepoznato je da je Drugi svjetski rat najkrvaviji sukob u ljudskoj povijesti. Mnogo je manje poznato da je upravo prostor bivše Jugoslavije jedan od najteže pogođenih u tom sukobu. Prve jugoslavenske procjene stradalnika rata govorile su o oko 1.700.000 žrtava, ali tu su bili uključeni i demografski gubitci, odnosno djeca koja bi se rodila da nije bilo rata i slično. Kasnija istraživanja pokazala su da je taj broj neutemeljen te se danas većinom uzima da je broj poginulih, ubijenih ili na drugi način zbog rata umrlih između milijun i 1,2 milijuna ljudi od kojih su čak oko polovice civili.

Međutim, rijetko tko spominje broj  debate o broju žrtava zasjenile materijalne gubitke. Prema podatcima povjesničara Joze Tomasevicha, ukupna materijalna šteta na razini Jugoslavije iznosila je 9,15 milijardi američkih dolara. Razoreno je, spaljeno ili teško oštećeno 21 % nastambi. Uništeno je 24 % voćnjaka i 38 % vinograda. Ubijeno je ili ukradeno 62 % konja, 56 % goveda, 63 % ovaca i koza, 59 % svinja, 54 % peradi te uništeno ili ukradeno 42 % košnica. Iz zemlje je odvezeno 19 milijuna tona žitarica i ostalih proizvoda od usjeva, 17.000 tona pamuka i 2,5 milijuna tona mlijeka i mliječnih proizvoda. Pored toga uništen je velik dio poljoprivrednog oruđa, ribarskih brodova i opreme, lokomotiva (77 %) i željezničkih kola (84 %), mostova, vozila i cesta, morskih i riječnih plovila (više od 50 %). Uništen je ili teško stradao velik broj bolnica, znanstvenih i obrazovnih institucija (muzeji, pismohrane, knjižnice).

Loading...

Razlozi razmjera razaranja u Jugoslaviji uključuju:

  • vojne operacije koje su provodile vojske više država i pokreta – NOVJ, NDH, Njemačka, Italija, SSSR, Bugarska, Mađarska, četnici – kao i savezničko zrakoplovstvo,
  • ciljane akcije protiv civilnog stanovništva koje je viđeno kao neprijateljski nastrojeno, rasno inferiorno, ideološki ili nacionalno nepodobno i slično,
  • odmazde za zločine ili uspješne vojne akcije drugih vojski,
  • složen etnički sastav jugoslavenskog stanovništva,
  • nedostatak hrane i osnovnih životnih potrepština te posljedično širenje epidemija,
  • neregularan način ratovanja.

Piše: Boris Blažina

Original možete pronaći na povijest.hr