Na području današnje Švicarske živjeli su Kelti Helveti još od 2. tisućljeća pr. Kr. Nakon što ih je porazio Cezar (49. pr. Kr.), Helveti koji žive u savezu plemena postaju dijelom rimske provincije Belgice. Između 3. do 5. st. na njihove prostore dolaze germanska plemena Alemani i Burgundi.
Za Švicarsku karakteristična jezična podijeljenost nastala je već u 6. stoljeću kad se dio teritorija nalazio u Burgundiji (francuski), Alemaniji (njemački) i Langobardiji (talijanski), koje su se nalazile u sklopu Franačke države. Te su administrativne granice danas vidljive kao jezične granice. Zatim slijedi razdoblje njemačke i habsburške vladavine.
U 13. stoljeću stvoren je prvi savez pod nazivom Švicarska Konfederacija prema kantonu Schwyz. Habsburgovci će u više navrata pokušati osvojiti švicarske kantone, ali bezuspješno. Konfederacija je prvi put službeno priznata 1394. mirovnim ugovorom s Habsburgovcima. Zatim je uslijedilo razdoblje ujedinjavanja ostalih kantona koje je dovršeno 29.3.1798., kad je Pierre Ochs proglasio Helvetsku republiku. Time je prvi put uspostavljena središnja vlada i donesen je ustav. Važno je napomenuti da su Švicarski već tada ukinuli staleške razlike te proglasili slobodu vjeroispovijesti, trgovine, obrta i tiska.
Tek je na Bečkom kongresu (1815.) Helvetska republika priznata kao država, a ustavom iz 1848. dobila je službeni naziv Confoederatio Helvetica koji ima i danas i prema kojem oznaka za Švicarsku glasi CH.
Piše: Marsela Alić
Original možete pronaći na povijest.hr