U doba nadbiskupa Bauera izgrađeno je poznato sjemenište u Zagrebu na Šalati.
Zagrebački nadbiskup, teološki i filozofski pisac i političar Antun Bauer rođen je 11. veljače 1856. godine u selu Breznici, nedaleko od Varaždina, u obitelji gradišćanskih Hrvata. Na čelu Zagrebačke nadbiskupije nalazio se između 1914. i 1937. godine, a time i tijekom većeg dijela međuratnog razdoblja. Bauer je na nadbiskupskom položaju naslijedio Jurja Posilovića, a njega je naslijedio bl. Alojzije Stepinac.
Nakon zaređenja za svećenika mladi Antun Bauer doktorirao je teologiju i filozofiju u Beču, a zatim je bio kapelan u nekoliko župa u Hrvatskoj. Kasnije je počeo predavati na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je s vremenom postao i redoviti profesor te dekan. Zatim postaje rektor zagrebačkog Sveučilišta. Bio je i urednik i dugogodišnji suradnik Katoličkog lista te mnogobrojnih drugih katoličkih glasila. Godine 1911. Bauer je postavljen za koadjutora zagrebačkom nadbiskupu Jurju Posiloviću, a po njegovoj smrti naslijedio ga je na nadbiskupskom položaju. U doba nadbiskupa Bauera izgrađeno je poznato sjemenište u Zagrebu na Šalati, a zaslužan je što je Zavod sv. Jeronima u Rimu postao nacionalna ustanova. Nakon Prvog svjetskog rata nadbiskup Bauer postao je prvi predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavijete organizira prvu sinodu Zagrebačke nadbiskupije. Godine 1935. zabranio je svećenicima kandidiranje za zastupnike na listi bilo koje političke stranke.
Prije stupanja na nadbiskupsku dužnost i sam se aktivno bavio politikom. Između 1885. i 1911. pet puta je izabran za zastupnika Hrvatskoga sabora, isprva kao pripadnik Stranke prava, potom Matice stranke prava, odnosno Udružene opozicije, i naposljetku kao predstavnik Hrvatske stranke prava, s kojom je prišao Hrvatsko-srpskoj koaliciji. Sve to vrijeme zalagao se za pravedno rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja.
U svojim filozofsko-teološkim djelima zastupao je neotomističku interpretaciju metafizike. Najvažnija Bauerova djela su: Područje materijalizma, Bogoslav Šulek kao filozof i polemik, Naravno bogoslovlje, Teodiceja ili nauk o razumskoj spoznaji Boga i Obća metafizika ili ontologija.
piše: Dražen Krajcar
Original možete pronaći na povijest.hr