Bitka kod Blenheima dogodila se uz rijeku Dunav na području današnje Bavarske, 50-ak kilometara nizvodno od Ulma.
Znamenita Bitka kod Blenheima u kojoj je engleski vojvoda od Marlborougha porazio Francuze i Bavarce dogodila se 13. kolovoza 1704. godine. Ta je Marlboroughova pobjeda postala toliko cijenjena u Engleskoj, da je tamošnja vladarica – kraljica Ana iz dinastije Stuart – vojvodi poklonila posjed i financije za gradnju nove palače nazvane Blenheimska palača (u kojoj je rođen i Winston Churchill, potomak vojvode od Marlborougha).
Bitka kod Blenheima dogodila se u sklopu Rata za španjolsko naslijeđe, u kojem su se francuski kralj Luj XIV. i austrijski Habsburgovci borili za goleme posjede izumrle španjolske grane dinastije Habsburg. Engleska je podržala Beč želeći da ograniči francusko-bavarsku moć na kontinentu.
Bitka kod Blenheima dogodila se na području današnje Bavarske, kod mjesta Blindheim (iskrivljeno u Blenheim). Bavarska vojska bila je u savezništvu s Francuzima, a vojvoda od Marlborougha porazio ih je uz pomoć Austrijanaca, koje je predvodio Eugen Savojski, i Nizozemaca te vojnika iz različitih njemačkih država. Marlboroughova agresivna i oštroumna taktika kombinirana sa nadmoćnom moći pješaštva i topništva totalno je razbila francusko-bavarske trupe. Engleski vojvoda prodro je 400 kilometara u neprijateljski teritorij konjaničkim udarničkim taktikama pri čemu su protivnici pretrpjeli gubitke od 13.600 mrtvih vojnika koji su ili ubijeni ili su se utoplili u Dunavu. Također zarobljeno je 15.000 Francuza i Bavaraca.
Marlboroughova pobjeda omogućila je Austriji i njenim saveznicama okupaciju Bavarske, narušila ugled francuske vojske te spriječila hegemoniju Francuske nad Europom.
piše: Dražen Krajcar
Original možete pronaći na povijest.hr