Švedska je bila protestantska zemlja, u kojoj su prevladavali luterani (evangelici)
Bitka u Njemačkoj u kojoj su Šveđani pobijedili združenu habsburško-sasku vojsku, što im je omogućilo prodor u Češku, dogodila se 14. travnja 1639. godine. Riječ je o Tridesetogodišnjem ratu, strahovito krvavom europskom sukobu koji je trajao između 1618. i 1648. godine. U tom je ratu poginulo najmanje 3.000.000 ljudi, a neke procjene idu čak do 11.500.000. Taj se rat vodio većinom kao sukob katolika i protestanata, i u tom je smislu jedan od najkrvavijih vjerskih ratova u povijesti. U nekim dijelovima Njemačke ljudski gubitci iznosili su i preko 50 % stanovništva. Zemlje su bile poharane i opustjele, što je dovelo i do drugih katastrofa – gladi i bolesti. S vremenom je rat iz religijskog prešao u rat velikih sila, pa su i katolici počeli ratovati protiv katolika.
Švedska je bila protestantska zemlja, u kojoj su prevladavali luterani (evangelici). Zbog toga je krenula na Habsburšku Monarhiju, koja je bila glavno uporište katoličke strane, a pod čijom je vlašću bila i Češka. Osim toga, Šveđani su u to vrijeme imali pretenzije na status velike europske vojne sile, pa su željeli oslabiti utjecaj Habsburgovaca u Njemačkoj. Švedska vojska sukobila se s habsburškom i saskom kod Chemnitza. To je grad u Njemačkoj svega nekoliko desetaka kilometara od češke granice. Šveđani su u bitki pobijedili, s obzirom na to da su imali oko 20.000 vojnika, a protivnici samo oko 8.000.
Pobjeda u toj bitki omogućila je Šveđanima pod generalom Johanom Banérom prodor u Češku i njeno pljačkanje. Pljačka je u doba Tridesetogodišnjeg rata bila uobičajen način prehrane vojske jer uglavnom nije postojala vojna logistika u današnjem smislu riječi.
piše: Dražen Krajcar