Trener svih trenera i vječni šarmer – 1935.

Opjevane 1982. godien s Dinamom osvaja prvenstvo Jugoslavije izazvavši nacionalnu euforiju.

Legendarni hrvatski nogometni trener, osvajač bronce na SP-u u Francuskoj i vječni šarmer, Miroslav Ćiro Blažević rodio se 10. veljače 1935. godine u Travniku u BiH. Nogometnu karijeru započeo je igrajući za travničko Bratstvo 1954. godine da bi zatim nastupao za Dinamo, Lokomotivu, Sarajevo, Rijeku i švicarski Sion. Kako je, prema vlastitom priznanju, bio prosječan igrač nakon ozlijede u Švicarskoj u 27. godini odlučuje se posvetiti trenerskom poslu.

Prvi angažman dobiva u Švicarskoj gdje vodi Vevey, Sion, Lausanne Sports te švicarsku reprezentaciju. Godine 1979. vraća se u Hrvatsku gdje jednu godinu provodi na klupi Rijeke, a zatim dolazi u svoju najveću ljubav – Dinamo koji je u to vrijeme zaredao loše rezultate. Prve sezone osvaja peto mjesto, a 1982. donosi mu prvi sportski vrhunac. Te opjevane godine Dinamo nakon punih 24 godine čekanja osvaja naslov prvaka Jugoslavije, a Ćiro na klupi promovira svoj legendarni bijeli šal. U Zagrebu, ali i cijeloj Hrvatskoj uslijedila je euforija, a Dinamo je s njim dobio do tada neviđenu nacionalnu dimenziju. Iduće sezone s Dinamom osvaja Kup maršala Tita, a prvenstvo Jugoslavije, koje je osvojio Partizan, izmaklo mu je za dlaku. Nakon toga Ćiro odlazi iz Dinama tvrdeći da je bio primoran otići jer su mu prijetili uhićenjem kao jednom od vodećih hrvatskih nacionalista. 

Zatim Blažević trenira (bez)brojne klubove i reprezentacije s različitim uspjesima. Prvo se vraća u Švicarsku gdje s Grasshopperom postaje prvak, 1986. preuzima kosovsku Prištinu, koju spašava od ispadanja iz Prve lige zbog čega postaje narodnim herojem među tamošnjim Albancima. Zatim se neuspješno vraća u Dinamo, nakon čega odlazi u francuski Nantes.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, Ćiro koji je bio vrlo blizak s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ponovno se vraća u hrvatski nogomet te postaje trener i predsjednik NK Croatie (Dinama), te 1993. s tim klubom osvaja naslov prvaka Hrvatske i godinu dana kasnije Kup Hrvatske. Zatim postaje izbornikom hrvatske nogometne reprezentacije s kojom doživljava i drugi sportski vrhunac. U kvalifikacijama za Euro u Engleskoj 1996. s Hrvatskom osvaja prvo mjesto u grupi ispred Italije. Kvalifikacijsku utakmicu s Italijom, koja se igrala u Palermu, Ćiro nije mogao voditi jer je bio u francuskom istražnom zatvoru pod sumnjom da je kao trener Nantesa sudjelovao u aferi namještanja utakmica. Nakon istrage, utvrđeno je da je hrvatski izbornik čist.



Na Euru 1996. u Engleskoj Ćiro s Vatrenima dolazi do četvrtfinala gdje je izgubio od Njemačke (1:2). Međutim, na sljedećem velikom natjecanju – Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. Ćiro s Hrvatskom osvaja treće mjesto i dobiva priznanje za najboljeg svjetskog trenera. U drugim kvalifikacijama za Euro 2000. u Portugalu Ćiro nije uspio i nakon početka kvalifikacija za SP 2002. u Njemačkoj napustio je izborničko mjesto. Vraća se u svoju vječnu ljubav Dinamo, osvaja prvenstvo, ali ubrzo odlazi zbog sukoba sa svojim nekadašnjim štićenikom Zdravkom Mamićem. Slijede godine kada Ćiro trenira niz klubova i reprezentacija: Osijek, slovensku Muru, Varteks, Hajduk, švicarski Neuchâtel Xamax, Zagreb, kineski Shanghai Shenhua, iranski Mes Kerman, Bosnu i Hercegovinu, Iran… Vječiti mladić Ćiro i dalje je nogometno aktivan, a sam je izjavio da želi umrijeti na trenerskoj klupi.

Blažević je imao i političkih ambicija, bio je dugogodišnji član HDZ-a iz kojeg izlazi zbog neslaganja sa Sanaderom i kandidira se na predsjedničkim izborima kao neovisni kandidat. Izborna predviđanja su pokazivala da je naklonost birača Ćiri 1 – 2 %, međutim, u konačnici Ćiro je osvojio samo 17.847 glasova (0,80 %) i eliminiran je već u prvom izbornom krugu.

Miroslav Ćiro Blažević u braku sa suprugom Zdenkom od 1961. godine. Imaju troje djece – kćeri Barbaru i Katarinu, te sina Miroslava. Uz svoju najveću životnu strast nogomet, Ćiro je poznat kao strastveni sakupljač skupih i finih stvari – među ostalim kolekcionar je satova, umjetničkih slika i valuta svih vrsta.

piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Loading...
DIJELI